Uz premijera, na Radnom ručku su sudjelovali i potpredsjednica Vlade, ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta, Martina Dalić; ministar financija Zdravko Marić, ministar rada i mirovinskoga sustava, Tomislav Ćorić; ministar zdravstva, Milan Kujundžić te ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Nada Murganić.

Ključne teme rasprave odnosile su se na trenutno stanje hrvatskog gospodarstva, nužnost provođenja sveobuhvatnih reformi te važnost socijalnog dijaloga.

Deranja: Očekujemo reforme u zdravstvu, obrazovanju, pravosuđu...

Gordana Deranja, predsjednica HUP-a, pozdravila je provođenje porezne reforme ali i reakciju vlade u krizi oko Agrokora.

'Vlada se u rješavanje ovog novog problema uključila odgovorno, gledajući širu i dugoročniju sliku.  Vodeći računa o potrebi da se još uvijek slabo hrvatsko gospodarstvo zaštiti od novog potresa i nove krize u kratkom je vremenu pripremila zakon koji joj je otvorio mogućnost da se aktivno uključi u stabilizaciju poslovanja Agrokora. Takav pristup rješavanju neočekivanog problema i brzo rastuće krize nemamo priliku često gledati kada su u pitanju hrvatske Vlade. To dodatno ohrabruje naša očekivanja da će Vlada imati volje i odlučnosti provesti reforme u zdravstvu, obrazovanju, pravosuđu, javnome sektoru…', rekla je Deranja.

Predsjednica HUP-a osvrnula se i na ulogu poslodavaca u provođenju reformi te nužnost ostvarenja kvalitetnog socijalnog dijaloga.

'Provođenje reformi prevelik je teret samo za Vladu i ministre i nužno traži sudjelovanje i podršku svih socijalnih partnera. HUP ostaje predan jačanju socijalnog partnerstva i socijalnog dijaloga i spreman je ne samo podržati već i konkretno pomoći u provođenju reformi koje će nama poslodavcima omogućiti da poslujemo lakše i uspješnije, a hrvatskim građanima da žive bolje', poručila je Deranja.    

Predsjednik Vlade, Andrej Plenković u svom govoru anglasio je važnost političke stabilnosti za gospodarski rast. 

'Politička stabilnost zemlje temeljna je poruka koju želimo poslati javnosti, posebno kao odmak od turbulentne 2016. godine. Za postizanje veće konkurentnosti ključna je upravo ta pretpostavka, kao i za otvaranje novih radnih mjesta, veći rast i razvoj gospodarstva. Važna nam je i demografska obnova, pravna sigurnost, a sve to možemo postići ako u politikama koje provodimo i zakonima koje donosimo vodimo računa o društvenoj solidarnosti i pravednosti. Politika fiskalne stabilnosti i ostvarenje najnižeg do sada deficita te smanjenje udjela javnog duga pokazale su se kao dobre mjere i posebno je važno da nastavimo ovu racionalnu politiku proračunske discipline.

Uz stabilni pravni okvir ovo su temeljni stupovi na kojima će naša Vlada temeljiti svoje djelovanje. Dobro je da nam rastu investicije, osobna potrošnja i industrijska proizvodnja jer svi ovi pokazatelji daju na znanje da je doprinos ovim trendovima dalo hrvatsko gospodarstvo te smo u situaciji da gospodarski rast pokrećemo na zdravim temeljima. Kvalitetan socijalni dijalog sa svim ključnim socijalnim partnerima preduvjet je nastavka ove dobre suradnje s hrvatskim gospodarstvom te ćemo ga nastaviti njegovati i održavati i u narednom razdoblju', rekao je Plenković.

Božo Prka: Agrokorova kriza se širi dalje

Premijer se u svom govoru osvrnuo i na situaciju u Agrokoru.

'Rješenje ovog problema nismo mogli sagledati u okviru dostupnih zakonskih rješenja. Izvanredna situacija zahtijevala je i poduzimanje izvanrednih mjera. Sve što je Vlada napravila radila je u cilju stabilnosti i pronalaženja najboljeg rješenja u najbržem mogućem roku, onog rješenja koje će spriječiti neželjene lančane reakcije u hrvatskom gospodarstvu', poručio je Plenković.

U diskusiji je sudjelovao i Predsjednik Uprave PBZ Božo Prka, koji je upozorio kako kriza s Agrokorom nije gotova. On očekuje kako će neke srednje i manje tvrtke, dobavljači koncerna, naći u velikim problemima.

'Kriza neće stati. Širi se po sustavu koncentričnih krugova. Za očekivati je kako će neke srednje velike i manje tvrtke ući u predstečajnu nagodbu', rekao je Prka.

Stoga je od vlade zatražio da u Stečajni zakon unese institut najstarije tražbine kako bi banke tim kompanima osigurale kredite za lakše prevladavanje krize.