Hrvatsko gospodarstvo uvelike se oslanja na prihode od turizma, više nego u bilo kojoj drugoj zemlji EU-a. Prema Agenciji Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD), ograničenja putovanja uzrokovana pandemijom i s time povezan pad broja posjetitelja teško su pogodili zemlju.

Ipak, Hrvatska je i dalje popularna destinacija za odmor. 'Nudi puno raznolikosti', kaže Sophie Taylor, britanska turistica u Hrvatskoj. 'Možete se opustiti na plaži, uživati ​​u morskom zraku, ali i istraživati ​​zemlju, učiti o povijesti njezinih gradova i otoka.' Taylor je namjerno otputovala u zemlju tijekom jeseni, izvan glavne sezone, kako bi izbjegla turističke gužve.

Sopota je netko tko se veseli rijekama turista. Radi kao prodavač bureka u dubrovačkom starom gradu i sretan je zbog dobrog prometa posljednjih mjeseci. 'Preko ljeta je bilo sve puno, što je bilo odlično za posao', kaže Sopota dok dijeli omiljen snack gostima, piše DW.

Zadovoljna je i Nada Brigović-Lendić. Ova 67-godišnjakinja iznajmljuje stan za odmor u Dubrovniku i oduševljena je velikom potražnjom. 'Bila je to jaka sezona, samo su mjeseci travanj i svibanj bili malo mirniji. Iako je zbog restrikcija putovanja u zemlju došlo manje turista iz Azije, više je gostiju iz Europe', kaže.

Vraća li se masovni turizam?

Ali nisu svi tako pozitivni u vezi s ponovnim procvatom turističkog poslovanja. Posebno je osjetna zabrinutost za Dubrovnik. Mnogi strahuju da bi povratak gužvi mogao ponovno preplaviti ovaj srednjovjekovni grad. Strah je opravdan jer mnogi brodovi za krstarenje ponovno pristaju u Dubrovniku tijekom sezone, nakon čega tisuće turista nahrupe u grad.

Iz tog je razloga 2019. godine pokrenuta inicijativa 'Respect the City' za promicanje održivog turizma u Dubrovniku. No čini se da je ovaj projekt već pao u zaborav, jer ni link na internetsku stranicu ni kanal na Instagramu nisu aktualizirani u posljednje vrijeme. Nekako se stječe dojam da Hrvatska čini sve da što prije nadoknadi financijske gubitke iz pandemijskog razdoblja i maksimalno zaštiti turizam.

Hrvatsko Ministarstvo turizma osnovalo je fond u protuvrijednosti od 290 milijuna eura za promicanje održivog turizma. Dio novca trebao bi se slijevati u hrvatsku unutrašnjost, a koja je do sada imala malo koristi od turizma.

Nedostatak osoblja

U razdoblju prije pandemije koronavirusa izleti brodom bili su vrlo popularni. No ovaj se sektor oporavlja puno sporije od ostatka turističkog biznisa vjerojatno zato što se putnici još uvijek boje moguće zaraze koronavirusom. Osim toga, mnogi kvalificirani radnici su se profesionalno preorijentirali.

'Brodari prijavljuju popunjenost od samo 60 do 70 posto', kaže Ivana Đuroković. Njezina tvrtka organizira izlete brodom duž jadranske obale i popularnih otoka poput Korčule, Hvara i Visa. 'Mnogi su morali odustati, a mnogi moji kolege tražili su nova zaposlenja. Za njih je povratak na staro nezamisliv jer ne mogu isključiti mogućnost da se ovako nešto ponovi.' Mnogi moraju uzdržavati obitelji ili otplaćivati ​​kredite, zbog čega su brzo potražili druga zaposlenja. Zato se sada, kako kaže, bilježi akutan nedostatak kadra u industriji.

Što nosi budućnost?

Đuroković ne vjeruje da će Hrvatska u budućnosti biti pošteđena masovnog turizma. Najkasnije iduće godine, kada se broj posjetitelja vrati na razinu prije pandemije, ljudi će se ponovno izravno suočiti s prekomjernim turizmom i njegovim posljedicama. Već se poduzimaju mjere za rješavanje gužvi. Zbog zaštite prirode uvedena je zabrana kupanja u Nacionalnom parku Krka. Nacionalni park Plitvička jezera u Hrvatskoj, s druge strane, mogao bi izgubiti status svjetske baštine UNESCO-a jer je masovni turizam već prouzročio golemu ekološku štetu.

Oni koji preferiraju manje turističke dijelove Hrvatske trebali bi posjetiti sjevernu Istru, preporučuje Đuroković. Ili glavni grad Zagreb.