Iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) za tportal su pojasnili rezultate izvješća o rezultatima samokontrole proizvođača koje je izazvalo veliku pozornost medija. Iako novinski naslovi sugeriraju da jedemo hranu zagađenu bakterijama i plijesni, iz HAPIH-a tvrde da nema razloga za zabrinutost
Izvješće je sastavio Centar za sigurnost hrane, dio HAPIH-a. U njemu su analizirani podaci koje su u tri godine prikupili samo proizvođači hrane, a ne državni inspektori. Važno je naglasiti kako je riječ o hrani koja se još ne nalazi na tržištu.
'Ako rezultati nisu bili zadovoljavajući, sukladno važećem zakonodavstvu, ta hrana nije ni došla na tržište. To je u osnovi i smisao samokontrole samih subjekata u poslovanju', naglasili su iz HAPIH-a.
vezane vijesti
Analiziran je ukupno 15.281 uzorak hrane, a svake godine obrađeno je više od 5000 uzoraka. Najviše je analizirano polugotovih i gotovih jela, a slijede kolači, žitarice, pekarski proizvodi i tjestenina, meso i mesni proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi te bezalkoholna pića, pivo i led.
Rezultati izvješća, koje možete pročitati OVDJE, ukazuju na prisutnost povećanog broja aerobnih mezofilnih bakterija u većini kategorija hrane. Slijede enterobakterije, zatim plijesni i kvasci, a u manjem broju kategorija hrane utvrđena je kontaminacija bakterijama.
Povećan broj aerobnih mezofilnih bakterija obično ukazuje na starost i lošiju mikrobiološku kakvoću hrane.
Izdvojit ćemo proizvođače mesa i mesnih proizvoda. Oni su na kontrolu dali 1400 uzoraka i najveći je broj neispravnih imao upravo aerobne mezofilne bakterije – čak 27 posto uzoraka u jednoj godini. Enterobakterija je jedne godine bilo pak u deset posto uzoraka. Od potencijalno patogenih bakterija, tijekom tri godine utvrđen je povećan broj bakterije S. aureus, u oko 3,5 posto uzoraka, L. monocytogenes i salmonele nešto manje, kao i E. coli, koja je jedne godine bila prisutna u 19 uzoraka.
Slično zbirno izvješće objavljeno je 2007. za petogodišnje razdoblje. U usporedbi s njim, ističe se iz HAPIH-a, vidljivo je smanjenje mikrobiološke kontaminacije u svim kategorijama hrane.
'Osim toga, rezultati sličnih istraživanja iz Njemačke, Velike Britanije i npr. Australije govore o većoj kontaminaciji patogenima i ostalim mikroorganizmima, indikatorima higijene, nego u RH. Ono što je značajno istaknuti, a razvidno je iz ovog izvješća, to je da su patogeni mikroorganizmi utvrđeni u vrlo malom broju slučajeva. Ostali kontaminanti, indikatori higijene, čak i u slučaju povećane prisutnosti, ne smatraju se rizikom za zdravlje ljudi', poručili su iz agencije, dodajući kako rezultati samokontrole proizvođača hrane nisu zabrinjavajući.
HAPIH tvrdi kako tvrtke ulažu velike napore da bi se zadovoljili mikrobiološki kriteriji za hranu.
'Svakom se rezultatu koji odstupa od njihovih očekivanih rezultata pridaje posebna važnost, nakon čega se obično preispita sam korak u proizvodnji te provedu dodatno čišćenje i sanitacija, ovisno o slučaju', napominje se iz agencije.
