U studenom je prema revidiranim podacima europskog statističkog ureda pao 4,9 posto u EU, za 5,7 posto u eurozoni.

Najviše je na oba područja na kraju prošle godine poskočila prodaja odjeće, obuće i tekstila, za 10,0 posto u EU, te za 12,4 posto u eurozoni. U prethodnom je mjesecu potonula 27,9 posto u EU i 30,5 posto u eurozoni.

Porastao je i promet na benzinskim crpkama, za četiri posto u EU u odnosu na prethodni mjesec kada je potonuo 7,8 posto. U eurozoni uvećan je 5,1 posto u odnosu na studeni kada je pao 10,2 posto.

Stabilizirao se i promet u trgovinama hrane, pića i duhanskih proizvoda, uz stopu rasta od 1,7 posto u EU, nakon 1,8-postotnog rasta u prethodnom mjesecu. U eurozoni porastao je 1,9 posto u odnosu na studeni kada je pao 2,2 posto.

Najviše je na oba područja pala prodaja elektroopreme i namještaja, za 6,5 posto u EU, te za 7,0 posto na području primjene zajedničke europske valute.

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći je rast prometa u maloprodaji u prosincu na mjesečnoj razini bilježila Francuska, za 22,3 posto, prema sezonskim prilagođenim podacima. Slijede Belgija i Irska s rastom prometa za 15,9 odnosno 11,4 posto.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođeni obujam prometa u maloprodaji u prosincu pao 1,9 posto u odnosu na studeni kada je porastao 2,9 posto, pokazuje izvješće Eurostata.

Najviše je pak u posljednjem mjesecu prošle godine pao promet u maloprodaji u Nizozemskoj, za 10,9 posto u odnosu na studeni. Slijedi Njemačka s 9,6-postotnim padom, te Danska s padom prometa za osam posto. Podaci za Češku, Grčku, Italiju i Cipar označeni su povjerljivima.

U usporedbi s istim mjesecom godinu ranije promet u maloprodaji EU-a porastao je u prosincu 2020. godine 0,5 posto, nakon revidiranog 1,5-postotnog pada u studenom, pokazuju izračuni Eurostata, bazirani na kalendarski prilagođenim podacima.

U eurozoni uvećan je 0,6 posto, nakon revidiranog 2,2-postotnog pada u mjesecu ranije. U cijeloj prošloj godini obujam prometa u maloprodaji EU-a pao je u prosjeku 0,8 posto u EU, te 1,2 posto u eurozoni. Na kraju godine najviše je porasla prodaja hrane, pića i duhanskih proizvoda, za pet posto u EU te za 5,6 posto u eurozoni. U studenome bilježila je upola slabiji rast.

Najviše je potonuo promet na benzinskim postajama, za 12,9 posto u EU, te za 14,1 posto u eurozoni, izračunali su europski statističari. Promet u internetskoj maloprodaji i po poštanskim narudžbama bio je u prosincu 2020. viši 28,5 posto u EU, te 27,5 posto u eurozoni nego u istom mjesecu pretpandemijske 2019. godine.

Među zemljama EU-a čijim su podacima u Eurostatu raspolagali najveći je rast prometa u maloprodaji u prosincu u odnosu na isto razdoblje godine ranije bilježila Irska, za 11,1 posto. Slijede Francuska i Estonija sa skokom prometa za 9,1 odnosno 5,9 posto.

U Hrvatskoj je obujam prometa u maloprodaji u prosincu 2020. pao na godišnjoj razini za 1,6 posto, nakon 1,5-postotnog rasta u prethodnom mjesecu. Najveći pad prometa na godišnjoj razini bilježila je Slovenija, za 13,3 posto. Slijede Bugarska i Nizozemska s padom prometa za 12 odnosno 5,7 posto.