Istraživanja i inovacije moraju ostati investicijski prioriteti Europske unije jer su dosadašnji programi potvrdili doprinos boljoj konkurentnosti Europe. Novi Unijin budžet za istraživanje i inovacije stoga treba biti barem 120 milijardi eura, ponovili su to rektori iz Lige europskih istraživačkih sveučilišta (LERU), vodećih visokoobrazovnih institucija u Europi, na sastanku u Dubrovniku
Za sveučilišta diljem Unije posebno je važna financijska podrška iz Okvirnih programa EU-a za istraživanje i inovacije, a prilike trebaju biti ravnomjerno raspoređene u svim članicama, uključujući i srednje-istočne države.
Radni sastanak usmjerio se stoga posebno na LERU CE7 grupu koja odnedavno okuplja sedam sveučilišta iz šire regije - iz Praga (Charles University, Češka), Tartua (Estonija), Varšave (Poljska), Budimpešte (Eötvös Loránd, Mađarska), Ljubljane (Slovenija), Zagreba (Hrvatska) i Beograda (Srbija).
'LERU je u više od 15 godina postojanja znatno unaprijedio uvjete za istraživanje i obrazovanje diljem Europe. No, izazovi s kojima se suočavaju sveučilišta srednje i istočne Europe često su različiti od onih vodećih istraživačkih sveučilišta koja čine osnovu LERU-a, iz zapadnog i južnog europskog kvadranta, bez obzira što imaju iste fundamentalne karakteristike. I danas smo stoga ponovno razgovarali o važnosti budžeta EU-a za istraživanje i inovacije te njegovog povećanja na 12 milijardi eura.
Također, kako taj Okvirni program može pomoći CE7 grupi jer su u kroničnom nedostatku novca iz tog izvora. Na žalost, problemi se nadovezuju s nedostatkom infrastrukture, nedovoljnim plaćama i nejasnim politikama i prioritetima u tim zemljama. Osim financija iz Okvirnih programa Unije, postoje i druge prilike od COST-a do EIT-a.
Vjerujem stoga da ćemo boljom suradnjom među sveučilištima, bez obzira na zemljopisnu poziciju, i dalje poboljšavati konkurentnost Europe', istaknuo je profesor Bert Van der Zwaan, predsjedavatelj LERU-a i Rector-Magnificus Sveučilišta Utrecht (Nizozemska), koje je stalno na ljestvicama prvih 15 europskih kontinentalnih i 100 svjetskih sveučilišta.
Čak 65 posto trenutnog programa EU-a za istraživanje i inovacije 'Horizon 2020' koriste upravo institucije visokog obrazovanja i istraživački centri, pri čemu je oko 75 posto novca do sada bilo usmjereno na međusobnu suradnju i zajednička istraživanja.
No, bez obzira što taj Okvirni program ima budžet od oko 77 milijardi eura i najveći je ikada, Europa i dalje u istraživanje i inovacije (R&I) ulaže manje od svog cilja od tri posto BDP-a. S obzirom da je R&I glavni faktor za globalnu konkurentnost, Europa tako još uvijek zaostaje za ulaganjima glavnih konkurenata, SAD-a, Japana, Južne Koreje i Kine.
Uz predstavnike LERU-a, rektori iz CE7 grupe u Dubrovniku su razgovarali, između ostalog, o mogućnostima koje nudi COST (European Cooperation in Science and Technology - Europska suradnja na području znanstvenih i tehničkih istraživanja). Prema analizama COST-a, sveučilišta iz CE7 grupe pripadaju u grupu država s manje istraživačkih projekata. COST im stoga može pomoći u financiranju sastanaka, konferencija, treninga, posjeta drugim istraživačkim centrima i slično, u skladu s COST-ovim ciljevima razmjene znanja i iskustava među znanstvenicima iz 36 država članica.
'Svim znanstvenicima je zajednička želja za istraživanjem i doprinosom zajednici. Iznimno nam je drago stoga biti u društvu vodećih europskih istraživačkih sveučilišta jer dijelimo taj pokretački motiv. Iako analize pokazuju da, na žalost, sveučilišta iz srednje i istočne Europe nemaju jednako intenzivna istraživanja kao ona u zapadnom dijelu Europske unije, vjerujem da suradnja unutar LERU grupe pokazuje da naši znanstvenici jednako kvalitetno mogu doprinijeti zajedničkim istraživanjima i timovima. I razina financiranja iz zajedničkih europskih programa će se sigurno s vremenom unaprijediti, a inicijative LERU-a i CE7 grupe zasigurno će dodatno ubrzati taj proces', rekao je prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu kao domaćin skupa u Dubrovniku.
U radnom dijelu programa aktivnim izlaganjem sudjelovali su i Ivana Franić, izaslanica predsjednika Vlade te pomoćnica Ministrice znanosti i obrazovanja te akademici HAZU-a prof. Milena Žic – Fuchs i prof. Slobodan Vukičević sa Sveučilišta u Zagrebu