Potkraj prošlog tjedna Državni zavod za statistiku je objavio tzv. listopadsko izvješće o prekomjernome proračunskom manjku i razini duga opće države. U skladu s metodologijom Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010), u 2015. godini je ukupni deficiti konsolidirane opće države iznosio 11,027 milijardi kuna odnosno 3,3 posto BDP-a. U usporedbi s travanjskom notifikacijom, deficit u 2015. godini je produbljen za 0,1 postotnih bodova BDP-a dok je u 2014. godini za isto toliko smanjen
Prema informacijama DZS-a, osim uključivanja finalnih podataka, spomenute revizije proizlaze ponajprije iz revidiranih podataka o bruto investicijama u fiksni kapital
Prema istom izvješću, u prošloj godini je prvi puta zabilježen primarni suficit opće države u iznosu od 897 milijuna kuna ili 0,3 posto BDP-a. To ujedno upućuje na zaključak o razmjerno visokoj razini rashoda za plaćanje kamata koji su u protekloj godini dosegnuli gotovo 12 milijardi kuna, zabilježivši porast na godišnjoj razini od preko 4 posto.
Prema listopadskom izvješću, ukupni javni dug koncem prošle godine iznosio je 289,584 milijardi kuna ili 86,7 posto BDP-a. Značajno smanjenje deficita na razini konsolidirane opće države u prošloj godini (za 6,765 milijardi kuna u odnosu na 2014.) pozitivno je doprinijelo usporavanju dinamike nominalnog rasta javnog duga. Naime, u odnosu na prosinac 2014. godine javni dug je koncem 2015. bio za 5,4 milijarde kuna viši (rast od 1,9 posto godišnje), zabilježivši pritom blagi rast udjela u BDP-u za 0,1pb na godišnjoj razini.
Tijekom 2016. godine nastavljena su pozitivna kretanja u fiskalnoj statistici, snažno podržana odličnim ostvarenjima u turizmu, ali i činjenicom da je smanjena državna potrošnja bila uvjetovana privremenim financiranjem u prvom ovogodišnjem tromjesečju, a zatim i razdobljem u kojem je tehnička Vlada imala zakonska ograničenja u pogledu visine i strukture proračunske potrošnje.
Premda su posljednji podaci Ministarstva financija (prema nacionalnoj metodologiji, utemeljenoj na tzv. novčanom principu) ukazivali na nastavak fiskalne konsolidacije u ovoj godini, važno je naglasiti da su jučer objavljeni podaci Eurostata prema metodologiji ESA 2010 (koja se temelji na najširem obuhvatu konsolidirane opće države i to prema tzv. obračunskom načelu) zapravo donijeli mogućnost valjane usporedbe među zemljama.
Tako su u drugom tromjesečju 2016. godine ukupni prihodi konsolidirane opće države iznosili 42,532 milijardi kuna dok su ukupni rashodi izvršeni u iznosu od 41,137 milijardi kuna. Tako je nakon ostvarenog deficita od 3,310 milijardi kuna (4,3 posto BDP-a) u prvom tromjesečju 2016., u razdoblju od travnja do lipnja ove godine zabilježen suficit na razini konsolidirane opće države u iznosu od 1,395 milijardi kuna ili 1,6 posto BDP-a.
Pritom je važno naglasiti neujednačenu dinamiku u izvršenju proračunskih prihoda i rashoda tijekom mjeseci u jednoj fiskalnoj godini, zbog čega treba biti oprezan kod zaključivanja na razini pojedinog tromjesečja. No ipak, ohrabruje razmjerno veći godišnji rast prihoda od rashoda, što bi u konačnici moglo rezultirati dodatnim smanjenjem fiskalnog deficita koji bi se u ovoj godini mogao spustiti na 2,7 posto BDP-a (0,6pb niže u odnosu na 2015. godinu). Posljedično, pozitivan učinak nižeg deficita pozitivno će se odraziti i na javni dug koji bi, obzirom na očekivani gospodarski rast mogao smanjiti svoj udio u BDP-u na razinu blago nižu od one kakva je zabilježena koncem 2015.
Obzirom na predviđeni nastavak rasta gospodarstva, u projekcijskom razdoblju do 2018. godine analitičari Raiffeisen banke očekuju daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u (bez obzira na njegov nominalni rast). Stoga će intenzitet stabilizacije i obuzdavanja / smanjenja rasta javnog duga ponajprije ovisiti o implementaciji nužnih reformi javnog sektora u okviru najavljene fiskalne konsolidacije.
