Generator inflatornih pritisaka i dalje su cijene prehrane. Naime u kategoriji hrana i pića koje čine gotovo trećinu potrošačke košarice cijene su u prosjeku na godišnjoj razini više za 3,1%. Rast cijena prehrane predvođen je rastom cijena mlijeka, sira i jaja (+7,8%) te povrća (7,4%).

Doprinos pozitivnim godišnjim stopama inflacije došao je i rastom u kategorijama Prijevoza (+2,9%), Restorana i hotela (+6%), alkoholnih pića i duhana (+2,2%) te rekreacije i kulture (+0,6%). 

U svim ostalim skupinama zabilježen je prosječni pad cijena, a najviše u segmentu Stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva gdje su cijene proizvoda i usluga u prosjeku niže 3% u odnosu na kolovoz 2016. Ipak, kako se administrativnom odlukom od 1. rujna podiže Naknada za obnovljive izvore energije i cijena električne energije za potrošače biti će viša, stiče se u analizi RBA.

Naravno navedena odluka generirati će dio inflatornih pritisaka i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. Ipak, prema očekivanjima analitičara RBA inflatorni pritisci ostaju razmjeno skromni. 

Nakon tri godine dezinflacijskih pritisaka odnosno negativnih stopa inflacije prosječan rast potrošačkih cijena za 2017. mogao bi iznositi 1,2%. Skromne stope inflacije s laganom tendencijom prema 2% trebale bi se zadržati sve do 2019. i u Hrvatskoj i u eurozoni.

Posljedica je to očekivanja o vrlo umjerenom rastu cijena na svjetskim robnim tržištima (primarno sirove nafte) te izostanka značajnog utjecaja inflacije potražnje unatoč nominalnom i realnom rastu plaća te posljedičnom rastu potrošnje.

'Umjerena inflacija (i stabilnost tečaja) time će omogućiti nastavak izrazito ekspanzivne monetarne politike koja je usmjerena k osiguranju niskih kamatnih stopa kroz izrazito visoku likvidnost u sustavu', zaključuju analitičari RBA.