Prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u zadnjem kvartalu prošle godine iznosila je 5586 kuna, što je za jedan posto više nego u prethodnom, ali i dva posto više nego u istom razdoblju 2016. Pribroje li se neto plaći bonusi, onda je prosjek 5853 kune, što je također za jedan posto više nego u prethodnom kvartalu, podaci su servisa MojaPlaća.

Veći broj ispitanika ovog istraživanja pak ima nešto nižu plaću od prosjeka, a koja iznosi 5000 kuna. Na upit o njihovim očekivanjima o visini plaće odgovorili su kako u prosjeku očekuju 5453 kune, što je dva posto niže u odnosu na realnu prosječnu plaću u Hrvatskoj.

Top menadžment u Hrvatskoj imao je 120 posto višu plaću od prosjeka u zadnjem kvartalu, a najplaćenija zanimanja su bila ona iz područja tehnologije i razvoja, ljudskih potencijala te informacijskih tehnologija.

Najmanje prosječne plaće imaju pak radnici u tekstilnoj i kožnoj industriji (-45%), pomoćnim zanimanjima (-40%), kao i oni u uslužnim djelatnostima (-34%). Radnici u jednoj od najpopularnijih kategorija, turizmu i ugostiteljstvu, imaju u prosjeku 21 posto nižu plaću od prosjeka.

Muškarci su u posljednja tri mjeseca u prosjeku zarađivali 13 posto više nego žene, odnosno dobivali su 5931 kunu, dok su žene u prosjeku zarađivale 5240 kuna.

Osobe sa završenim fakultetom imaju u prosjeku 50 posto višu plaću u odnosu na one sa srednjoškolskim obrazovanjem, a 23 posto višu plaću od prosječne. Završeni magisterij ili doktorat povećava plaću u prosjeku za čak 103 posto u odnosu na srednju stručnu spremu.

U odnosu na prosječnu plaću u istraživanju, ispitanici sa srednjom stručnom spremom imaju prosječno 18 posto nižu plaću, dok ispitanici s postdiplomskim ili MBA školom imaju 66 posto višu plaću od prosjeka. Ispitanici s višom stručnom spremom imaju šest posto višu plaću od prosjeka, ali 30 posto višu od ispitanika sa srednjom stručnom spremom.

Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su 13 posto više od prosjeka i iznose u prosjeku 6193 kune, dok su one u tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu najniže i iznose 5224 kune, što je pet posto manje od prosjeka.

Prosječna plaća u tvrtkama u državnom vlasništvu ista je kao i prosjek i iznosi 5579 kuna, dok su plaće u javnoj i lokalnoj samoupravi tri posto više od prosjeka i iznose 5562 kune.

U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna plaća je 13 posto ispod prosjeka i iznosi 4787 kuna, dok je u tvrtkama do 19 zaposlenika tri posto niža od prosjeka i iznosi 5310 kuna.

Prosječna plaća u tvrtkama s 20 do 49 zaposlenika iznosi 5644 kune i tri posto je viša od prosjeka. Najviša prosječna plaća je u tvrtkama većim od 1000 zaposlenika - šest posto viša od prosjeka - i iznosi 5835 kuna.

Gledano prema županijama, najniže plaće u četvrtom kvartalu 2017. zabilježene su u Bjelovarsko-bilogorskoj, Virovitičko-podravskoj te Požeško-slavonskoj županiji, u kojima je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 20 posto manje od prosjeka.

Sukladno očekivanjima, najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu i to 13 posto iznad prosjeka te iznosi 6233 kune. Nakon Grada Zagreba slijedi Dubrovačko-neretvanska županija, u kojoj su plaće dva posto niže od prosjeka.

Najviše zaposlenika kao beneficiju prima naknadu za putne troškove (44%). Mobilni telefon za osobnu upotrebu ima četvrtina zaposlenih (25%), a omogućen parking (u potpunosti ili barem djelomično) njih 19 posto. Fleksibilno radno vrijeme ima 18 posto ispitanika, a edukacije njih 15 posto. Četvrtina ispitanika (25%) nema dodatnih pogodnosti na poslu.