Trendovi nisu dobri, 2015. završili smo s negativnom bilancom od 16,6 milijuna eura, odnosno uvezeno je vina za 29 milijuna eura, a izvezeno za 12,4 milijuna eura, istaknula je pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Žaklina Jurišić na skupu koji su organizirali portal Agrobiz.hr, Društvo agrarnih novinara Hrvatske i Zbor agrarnih novinara HND-a.

Najviše se vina uvozi iz Makedonije, koja vrijednosno pokriva 40,5 posto uvoza i 60 posto količina. Slijedi Francuska iz koje se uvozi 10,4 posto vrijednosno i 3,5 posto količinski, potom Njemačka, Italija i Bosna i Hercegovina

Uvozimo vina prosječno po cijeni od 1,19 eura po litri, istaknuto je na skupu.

Najveći izvoz u BiH

Istodobno, Hrvatska najviše vina izvozi u BiH, koja vrijednosno pokriva 34,4 posto izvoza, zatim u Njemačku (13,5 posto), Češku, Crnu Goru i Srbiju. Vina se izvoze prosječno po cijeni od 2,51 eura po litri.

Što se potrošnje vina tiče Hrvatska je u prosjeku EU, odnosno potrošnja je oko 25 litara po stanovniku godišnje.

Jurišić je istaknula kako imamo rascjepkane posjede i male količine te je više od 90 posto proizvođača grožđa u kategoriji do jednog hektara.

Treba, poručila je, raditi na promociji vina, na modernizaciji proizvodnje, proizvođači se moraju udruživati, a treba povećati kontrole označavanja i kvalitete vina.

'Naš strateški okvir što se vina tiče se ne ostvaruje jer nema političke volje, a među proizvođačima nema povezivanja koje bi osiguralo dugoročnu konkurentnost', kazao je konzultant za tržište vina Đuro Horvat.

Premalo kontrole uvoza

Osvrćući se na kontrolu vina, Horvat je upitao kako je moguće da je od gotovo 30 milijuna litara vina iz uvoza lani kontroliran samo 21 uzorak.

Nužnom smatra i edukaciju potrošača, jer se, kako je rekao, ne može raditi stabilizacija potrošnje ako se ne educira potrošače. Nužno je također snažno povezivanje vinskog sektora, kazao je Horvat.

S tim se slaže i Vlado Krauthaker iz Udruge Graševina Croatia koji je rekao kako je 'udruživanje jedini način da vinari uspiju, osobito u izvozu'.

I direktor razvoja vinogradarstva i vinarstva Badela 1862 Dubravko Ćuk smatra kako je udruživanje vinara nužno te napominje kako iz te tvrtke godinama govore o udruživanju i potrebi promoviranja izvoznih brendova. 'Svi su deklarativno za, no kada treba krenuti u realizaciju, sve se rasprši', kazao je.

Sudionici skupa poručili su i kako je postojeći Zakon o vinu zastario te je nužno donošenje novog zakona koji treba biti jednostavan i razumljiv.