Neto imovina obveznih mirovinskih fondova, koji upravljaju mirovinskom štednjom više od dva milijuna hrvatskih građana, krajem siječnja iznosila je 21,1 milijardu eura. Domaće državne obveznice još uvijek dominiraju u strukturi ulaganja, ali fondovi sve više kapitala plasiraju u rizičnije oblike imovine vezane uz vlasničke vrijednosne papire. Provjerili smo kakvih se ulagačkih strategija drže i u koje vrijednosne papire najviše ulažu fond menadžeri iz četiri mirovinska društva u drugom mirovinskom stupu
Na hrvatskom tržištu djeluje 12 obveznih fondova različitih kategorija rizičnosti, a njima upravljaju četiri društva za upravljanje.
Fondovi kategorije A značajan dio kapitala ulažu u dionice i dioničke fondove s ciljem povećanja vrijednosti imovine u dužem vremenskom razdoblju. Takav način investiranja može u kraćem vremenskom razdoblju zbog tržišnih oscilacija dovesti do smanjenja vrijednosti uloženih sredstava. Stoga su fondovi A namijenjeni mlađim osiguranicima.
vezane vijesti
Fondovi kategorije B imaju manje rizičnu strategiju ulaganja, ali ipak značajan dio imovine plasiraju u vlasničke vrijednosne papire. U ovom segmentu štedi najveći broj zaposlenih, a namijenjen je osiguranicima srednje životne dobi.
Fondovi kategorije C spadaju u najmanje rizičnu skupinu fondova s nešto nižim očekivanim prinosima. Primjereni su za starije članove kojima je do ispunjenja starosnih uvjeta za stjecanje mirovine ostalo manje od pet godina.
U što ulažu pobjednički fondovi?
Prema ostvarenim prinosima u prošloj godini, prednjačili su fondovi kategorije A s prosječnim prinosom od 14,88 posto. Pritom je najuspješniji bio fond PBZ CO zabilježivši rast vrijednosti od 18 posto.
Ovaj fond ravnomjerno ulaže u obveznice i dionice. Obveznički portfelj sastoji se isključivo hrvatskih obveznica, a u dioničkom dijelu široka je lepeza domaćih i inozemnih dionica. Među domaćim kompanijama PBZ CO je najviše kapitala uložio u Podravku (3,64 posto portfelja), Končar (2,27 posto), Zagrebačku banku (2,09 posto), HPB (1,64 posto) i Dalekovod (1,61 posto). U inozemstvu je najviše uložio u slovenske dionice (Nova Ljubljanska banka, Krka, Telekom Slovenije, Petrol), a dio novca plasirao je i u tehnološke dionice.
Erste Plavi je drugi po uspješnosti prošle godine s prinosom od 15,9 posto, a ravnomjerno ulaže u Hrvatskoj i inozemstvu, pri čemu u dionicama drži oko trećinu portfelja, a nešto manje u državnim obveznicama. Značajan udjel (14,9 posto) ima u inozemnim investicijskim fondovima. U top 10 ulagačkih pozicija nalaze se dionice Nove Ljubljanske banke (tri posto), Plave lagune (2,7 posto), Končara (2,6 posto), Adrisa (2,5 posto) i Atlantic grupe (2,4 posto). Od inozemnih ulaganja ističu se udjeli u indeksnom fondu JP Morgan US Research ESG (2,4 posto) te poljskim državnim obveznicama (2,5 posto).
AZ fond kategorije A, koji je svojim članovima u 2023. osigurao rast od 13 posto, u portfelju ima 38,9 obveznica i 33,1 posto dionica. Među obveznicama prevladaju domaća izdanja, a manji dio portfelja plasiran je u američke i francuske državne vrijednosne papire. U dioničkom segmentu najveći udjel u portfelju čine dionice Podravke (2,85 posto ukupnog portfelja) i Dalekovoda (2,47 posto). Također ima značajne udjele u zagrebačkoj tvrtki The Garden Brewery i biogradskoj hotelijerskoj kući Ilirija.
Najslabije rezultate u kategoriji A lani je imao RBA fond, ali s također respektabilnim prinosom od 9,9 posto. Ovaj fond oko 40 posto imovine plasirao je u dionice i dioničke fondove, a u obveznicama drži 36 posto imovine. Uz domaće državne obveznice, u portfelju ima značajan udjel američkih državnih obveznica. Među vlasničkim vrijednosnim papirima u top 10 pozicija ističu se dionice Hrvatskog Telekoma, Adris grupe i Podravke.
Kakav je portfelj u fondovima kategorije B i C?
I fondovi kategorije B prošle godine ostvarili su odlične rezultate. Prosječan prinos iznosio je 10,2 posto, a prednjačio je Erste Plavi s rastom vrijednosti od 13,6 posto.
Oko polovine portfelja ovoga fonda čine obveznice, a pretežno je riječ o domaćim državnim izdanjima. U dioničkom segmentu najviše kapitala plasirano je u dionice Podravke (3,75 posto), Končara (2,9 posto) i Nove Ljubljanske banke (2,8 posto).
PBZ CO, fond kategorije B koji je lani uvećao vrijednost portfelja za 13 posto, nešto više od polovice imovine drži u dužničkim vrijednosnim papirima, a u dionice je plasirao trećinu kapitala. Među domaćim dionicama najzastupljenije su one Podravke i Končara, a u stranom portfelju, kao i u fondu kategorije A, dominiraju dionice vodećih slovenskih kompanija.
AZ fond kategorije B, koji je lani ostvario prinos od 10,3 posto, oko dvije trećine imovine plasirao je u obveznice, a nešto manje od četvrtine u dionice. Obvezničkim dijelom portfelja dominiraju domaća izdanja obveznica različitih rokova dospijeća, a u dioničkom segmentu najviše kapitala plasirano je u dionice slovenskog farmaceutskog diva Krke (2,37 posto) i Podravke (2,33 posto).
Značajne dioničke udjele s ostalim mirovincima AZ fond ima u Imperial Rivieri, The Garden Breweryju, lukama Ploče i Rijeka, Končaru, Čakovečkim mlinovima i nekretninskoj tvrtki Primo Reale Estate.
RBA fond kategorije B u prošloj godini zabilježio je prinos od 6,6 posto, a 62 posto njegova portfelja sastoji se od obveznica među kojima dominiraju hrvatske državne obveznice. Među top 10 pozicija su i dvije francuske državne obveznice. U dioničkom segmentu 4,3 posto ukupnog portfelja čine dionice Hrvatskog Telekoma.
Sukladno strategiji, fondovi kategorije C izbjegavaju rizična ulaganja i gotovo u potpunosti plasiraju imovinu u državne obveznice, instrumente tržišta novca i novčane depozite niskog stupnja rizika.
