U proteklih nekoliko godina zagrebački proračun kontinuirano bilježi manjak od 400 do 600 milijuna kuna. Lani je planiran uravnotežen proračun (11,7 milijardi kuna prihoda i 11,4 milijuna kuna rashoda), ali zbog negativnih utjecaja koronakrize prihodi su osjetno podbacili te je i prošle godine nastavljen negativan niz. Još nije poznato koliki je lanjski deficit, ali prema dostupnim podacima, izravni dug Grada Zagreba dosegnuo je dvije milijarde kuna, a dospjele neplaćene obveze kreću se oko 600 milijuna kuna.

Neovisni zastupnik iz Skupštine Grada Zagreba Vladimir Ferdelji smatra da je situacija s gradskim financijama puno lošija.

‘Mislim da su dubioze i dublje. Mislim da je potrošen cijeli jedan proračun unaprijed. To je oko 10 milijardi kuna. U to sam prilično siguran. Dvije milijarde i 200 milijuna kuna samo su obveznice koje dolaze na naplatu, a fiktivni krediti koji su išli praktično kroz najmove iznose 700 ili 800 milijuna godišnje’, rekao je Ferdelji za N1.

U cilju stabiliziranja financija za 2021. godinu planiran je rekordan proračun od 13,65 milijardi kuna, u okviru kojega je zacrtano smanjenje manjka iz prethodnih godina u iznosu od 1,3 milijarde kuna. Dug bi se smanjivao postupno u narednih nekoliko godina, a do novca bi se došlo prodajom gradske imovine. Između ostaloga, planira se prodaja kompleksa Gredelj za 618,5 milijuna kuna, Zagrepčanke za 316,7 milijuna kuna i Paromlina za 75 milijuna kuna.

PRIHODI I RASHODI PRORAČUNA GRADA ZAGREBA (2018.-2023., u mlrd HRK)

Unatoč rastućem dugu i velikim dospjelim obvezama, Zagreb održava stabilan kreditni rejting. Agencija Moody's čak je u studenom 2020. podigla ocjenu dugoročnog kreditnog rejtinga Zagreba i ZG holdinga s Ba2 na Ba1, uz izmjenu izgleda kretanja ocjene u stabilne iz pozitivnih.

U izvješću agencije navodi se, među ostalim, da povećanje ocjene odražava poboljšanje kreditnog rejtinga države, nastavak dobre prakse upravljanja proračunom te stabilne financijske osnove koje će, prema procjeni, izdržati utjecaje izazvane pandemijom koronavirusa.

Analitičari Mooody'sa ističu da je grad u 2020. nastavio voditi opreznu dužničku politiku u izazovnom gospodarskom okruženju. Oni ocjenjuju da je dug Zagreba i dalje umjeren te predstavlja 27 posto operativnog prihoda u 2019. godini.

Moody's očekuje da će sredstva Europske unije (EU) i potpore središnje države pomoći u ublažavanju zagrebačkih potreba za financiranjem i ograničiti nova zaduživanja za infrastrukturna ulaganja u razdoblju 2020.-2021., u kojem bi se razina izravnog duga trebala zadržati uz rasponu od 25 do 30 posto operativnog prihoda.

Inače, najveći pritisak na gradski budžet čine plaće zaposlenih, subvencije komunalnim tvrtkama i socijalne naknade. U dvadesetak godina Bandićeva upravljanja gradom rashodi za zaposlene u gradskim službama utrostručili su se, dosegnuvši 1,8 milijardi kuna. Subvencije su varirale od 506 milijuna kuna u 2002. godini do 837 milijuna kuna u 2019. Pritom daleko najveći dio odlazi na gradski prijevoz. Samo za pokrivanje gubitaka ZET-a iz gradske blagajne izdvaja se oko 700 milijuna kuna godišnje.

RASHODI PRORAČUNA GRADA ZAGREBA PO VRSTAMA (plan za 2021.)

No najveći rast u razdoblju Bandićeve vladavine gradom bilježe različite naknade građanima i kućanstvima. Od 2002. one su porasle osam puta, a nagli skok bilježe od 2016., kada je uvedena kontroverzna mjera roditelj odgajatelj. Samo za tu namjenu iz gradskog proračuna 2019. godine izdvojeno je 370 milijuna kuna.

Nema sumnje u to da će stabilizacija gradskih financija biti najveći izazov Bandićevu nasljedniku. Povoljna okolnost je to što se i Zagrebu za kapitalne projekte nude značajna sredstva iz europskih izvora, dosad neadekvatno iskorištena. No po svemu sudeći, nova gradska uprava morat će za smanjenje duga i uravnoteženje proračuna posegnuti i za nepopularnim mjerama rezanja troškova i smanjivanja prava.