Nakon više od 140 godina, Velika Britanija se oprašta od ugljena kao glavnog izvora energije. Posljednja termoelektrana na ugljen, Ratcliffe-on-Soar, je isključena, čime je Velika Britanija postala prva velika industrijska nacija koja je prestala koristiti ugljen za proizvodnju električne energije. Ovaj povijesni trenutak označava kraj ere u kojoj je ugljen bio temelj industrijskog razvoja zemlje, ali i početak nove budućnosti, usmjerene prema obnovljivim izvorima energije
Industrijska revolucija u Velikoj Britaniji započela je oslanjanjem na ugljen, koji je pokretao tvornice, transport i elektrane. No, početkom 21. stoljeća postalo je jasno da su ekološke posljedice korištenja ugljena ogromne. Velika Britanija, kao potpisnica Pariškog klimatskog sporazuma, počela je postavljati ambiciozne ciljeve za smanjenje emisije stakleničkih plinova, a ugljen se našao u središtu tih napora.
Razlozi za brzu eliminaciju ugljena su mnogostruki. Prvo, stroži propisi o kvaliteti zraka donijeti početkom 2000-ih prisilili su termoelektrane na modernizaciju, što je povećalo troškove proizvodnje električne energije iz ugljena. Istodobno, plin, koji Velika Britanija eksploatira iz Sjevernog mora, postao je povoljnija i čišća alternativa. U 2022. godini, plin je činio više od 38 posto energetskog miksa zemlje.
vezane vijesti
Prelazak na obnovljive izvore energije, poput energije vjetra i sunca, također je dobio na zamahu. Investicije u tehnologije poput vjetroturbina učinile su ih konkurentnima, a Velika Britanija danas ima brojne velike projekte za skladištenje energije. Jedan od najvećih svjetskih skladišta električne energije planira se izgraditi blizu Manchestera, što će omogućiti veću stabilnost i fleksibilnost u opskrbi energijom iz obnovljivih izvora.
Ratcliffe-on-Soar, posljednja aktivna termoelektrana na ugljen, godinama je bila srce lokalne zajednice. Tisuće radnika prolazilo je kroz njene pogone, a elektrana je u svom vrhuncu mogla opskrbljivati strujom dva milijuna kućanstava.
Ambiciozni planovi
Vlasnici termoelektrane, njemačka tvrtka Uniper, ima planove za budućnost. Na mjestu gdje su nekadašnji tornjevi hladili rad elektrane, planira se izgradnja postrojenja za proizvodnju zelenog vodika, što će ovom području omogućiti da nastavi biti energetski centar, ali ovaj put u skladu s ciljevima dekarbonizacije.
Velika Britanija postavila je ambiciozan cilj da do 2035. godine proizvodnja električne energije u zemlji bude gotovo potpuno bez emisije CO2. Nova vlada Laburista planira dodatno ubrzati razvoj solarnih elektrana, kao i olakšati izgradnju vjetroturbina na kopnu, što je prije bilo zakonski otežano. Jess Ralston, analitičarka iz Think-Tanka Energy and Climate Intelligence Unit, navodi da će dodatne investicije u projekte skladištenja energije osigurati da Velika Britanija ostane lider u tranziciji prema obnovljivim izvorima energije.
Što s Njemačkom
Usporedno s Velikom Britanijom, Njemačka se također suočava s izazovima tranzicije. Iako Njemačka trenutno proizvodi 26 posto svoje električne energije iz ugljena, također ima visok udio energije iz vjetra, čak 32 posto, što je više od Velike Britanije. Međutim, Njemačka je ugasila svoje nuklearne elektrane i oslanja se na mali broj plinskih postrojenja, dok Velika Britanija još uvijek koristi nuklearnu energiju u svom miksu s udjelom od 15 posto. Izgradnja novih nuklearnih elektrana u Velikoj Britaniji, iako skupa i kontroverzna zbog problema sa skladištenjem otpada, dio je šire strategije smanjenja emisija.
