Liječnik opće prakse određuje početak i duljinu trajanja bolovanja, ovisno o tome od čega bolujete.

Pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja osiguranik ima sve dok izabrani doktor medicine ne utvrdi da je sposoban za rad ili dok mu nalazom i mišljenjem tijela vještačenja zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju, onih koje se ne mogu otkloniti liječenjem, ne utvrdi smanjenu radnu sposobnost, djelomičan gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti.

Osiguranik nema pravo na naknadu plaće ako:

• svjesno je prouzročio privremenu nesposobnost za rad
• ne izvijesti izabranog doktora o nastanku privremene nesposobnosti za rad u roku od tri dana od dana početka bolesti, odnosno u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućio
• namjerno sprječava ozdravljenje, odnosno osposobljavanje za rad
• za vrijeme bolovanja radi poslove osnovom kojih je obvezno zdravstveno osiguran, obavlja ugovorene poslove temeljem ugovora o djelu te bilo koje druge poslove (npr. poljoprivredni radovi i sl.)
• bez opravdanog razloga ne odazove se na poziv za liječnički pregled izabranog doktora, odnosno doktora kontrolora HZZO-a ili tijela HZZO-a ovlaštenog za nadzor i kontrolu bolovanja
• izabrani doktor, ovlaštena osoba ili tijelo HZZO-a za nadzor i kontrolu bolovanja utvrde da se ne pridržava uputa za liječenje, odnosno bez suglasnosti izabranog doktora otputuje iz mjesta prebivališta, odnosno boravišta, ili zlorabi bolovanje na neki drugi način
• odlukom nadležnog tijela suda oduzeta mu je sloboda
• dok je udaljen s rada ili u otkaznom roku, za vrijeme kojeg nema obvezu rada, utvrđena mu je privremena nesposobnost.

U navedenim slučajevima osiguranik nema pravo na naknadu plaće od dana nastanka tih slučajeva do dana njihova prestanka, odnosno prestanka posljedica uzrokovanih njima.

'Što konkretno osigurana osoba smije raditi za vrijeme svoje privremene nesposobnosti za rad, to svakako ovisi o njezinoj bolesti, tj. o dijagnozi i kliničkom stanju osobe koja koristi bolovanje, u što je upućuje njezin izabrani doktor koji je informira o pravima, kao i preporukama vezanim za zdravlje i uspostavljanje funkcionalnosti određenih sustava vezanih uz korištenje privremene nesposobnosti za rad', objasnili su iz HZZO-a za Dnevnik.hr.

Dakle, što oboljeli smije, a što ne smije raditi na bolovanju, ovisi o tome na koji će način izabrani liječnik procijeniti zdravstveno stanje pacijenta, piše Dnevnik.hr. No nije dozvoljeno putovanje iz mjesta prebivališta ili boravišta bez suglasnosti liječnika. Također, osim svog posla, oboljeloj osobi na bolovanju zabranjeno je obavljati poljoprivredne radove, kao i sve druge poslove što bi je izlagali naporima koji joj mogu ugroziti zdravlje.

Tko kontrolira bolovanje?

Kontrolori HZZO-a provjeravaju bolovanje, odnosno preispituju opravdanost te utvrđuju prestanak medicinskih indikacija za daljnje korištenje privremene nesposobnosti za rad po određenoj dijagnozi bolesti.

HZZO kontinuirano obavlja kontrole bolovanja, i to kao redovne/planirane ili kao izvanredne kontrole, posebno na zahtjev poslodavaca ili ovlaštenog radnika HZZO-a ili u drugim slučajevima potrebe za provjerom privremene nesposobnosti za rad.

Kako ističu iz HZZO-a, prema odredbama pravilnika kontrolom se utvrđuje: je li postojala medicinska indikacija za korištenje privremene nesposobnosti; postoji li medicinska indikacija za daljnje korištenje privremene nesposobnosti osiguranika u odnosu na dan provedene kontrole privremene nesposobnosti; jesu li ispunjeni uvjeti za prestanak korištenja privremene nesposobnosti osiguranika te je li ispravno utvrđena promjena šifre dijagnoze bolesti za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti osiguranika.

Zbog nepoštivanja ugovornih obaveza HZZO može ugovornim partnerima izreći različite mjere: opomene, opomene s naplatom štete, opomene s novčanom kaznom, opomene s novčanom kaznom i naplatom štete, opomenu pred raskid ugovora, a može biti pokrenut i postupak za raskid ugovora.