Premda prosječna neto plaća u Hrvatskoj raste i, prema posljednjim podacima, u travnju je iznosila 1323 eura neto, dok je medijalna bila 1110 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga, kada se prva brojka usporedi s ostatkom Europe, nalazimo se gotovo na samom dnu
Prema podacima Eurostata za 2023. godinu, koje je objavio Euronews, samac u Švicarskoj u prosjeku ima najveću prosječnu godišnju neto plaću od 85.582 eura, što je znatno više od bilo koje druge zemlje. Nakon Švicarske, Island i Luksemburg prijavili su prosječnu plaću od 53.885 eura, odnosno 49.035 eura. Norveška i Nizozemska zabilježile su prosječna neto primanja veća od 45.000 eura.
vezane vijesti
Prosječna godišnja neto plaća u EU iznosila je 28.217 eura, što je služilo kao mjerilo za usporedbu. Zemlje poput Francuske (31.481 euro) i Švedske (33.926 eura) neznatno premašuju prosjek EU-a, a druge su, uključujući Italiju (24.207 eura) i Španjolsku (23.568 eura), ispod njega. Među vodećim europskim gospodarstvima Njemačka je imala najveću prosječnu neto plaću od 38.086 eura.
S druge strane spektra, zemlje poput Turske i Bugarske imaju najnižu prosječnu godišnju neto plaću - 8968 eura, odnosno 9355 eura. Na samom dnu ljestvice su Rumunjska (11.105 eura), Hrvatska (12.330 eura) i Mađarska (12.456 eura).
Kad se to stavi u kontekst standarda kupovne moći (PPS), stvari se malo mijenjaju. Švicarska je i dalje na vrhu s 47.403 PPS-a, ali se jaz u odnosu na druge zemlje smanjuje. Ova brojka naglašava snažan gospodarski položaj i visok životni standard Švicarske, čime značajno nadmašuje druge zemlje u Europi.
Nakon Švicarske, Nizozemska i Norveška također pokazuju snažnu neto zaradu s 38.856, odnosno 36.288 eura. Luksemburg i Austrija zaokružuju prvih pet s više od 35.000 eura. Ove zemlje, pretežno smještene u sjevernoj i zapadnoj Europi, imaju koristi od jakih gospodarstava, napredne infrastrukture i povoljnih zakona o radu, što pridonosi visokim primanjima stanovnika.
Nasuprot tome, zemlje istočne i južne Europe općenito imaju niže prosječne neto plaće prema paritetu kupovne moći. Slovačka, primjerice, ima najnižu prosječnu godišnju neto plaću - 14.758 PPS-a. Turska, Latvija i Bugarska također su u donjem dijelu spektra, svaka s manje od 16.000 PPS-a. Hrvatska također nije puno odmakla, a smjestila se na 26. mjesto od 32 promatrane zemlje sa 16.782 PPS-a.
Među vodećim europskim gospodarstvima Njemačka se ističe neto zaradom od 34.914 PPS-a. Zemlje poput Belgije, Irske i Švedske također imaju dobre rezultate sa zaradom većom od 30.000 PPS-a.
U četiri kategorije Hrvatska na dnu
Broj uzdržavane djece i bračni status također značajno utječu na neto zarade diljem Europe. No u slučaju Hrvatske to ne igra neku značajniju ulogu. Naime podaci govore da se u četiri kategorije - par s dvoje djece od kojeg jedan roditelj radi, par s dvoje djece od kojeg oba roditelja rade, samac bez djece i par bez djece - Hrvatska nalazi na 27., odnosno 28. mjestu od 32 zemlje.
U spomenutim kategorijama prosječna godišnja primanja u Hrvatskoj su iznosila 14.807 eura, 26.258 eura, 12.330 eura i 24.660 eura. Za usporedbu, u Sloveniji, koja je osam mjesta ispred Hrvatske, te brojke iznose 21.825 eura, 26.258 eura, 17.524 eura i 35.095 eura.
Švicarska je u sve četiri kategorije najbolja, a na preostalim mjestima izmjenjuju se Luksemburg, Norveška, Island i Nizozemska.
