Glavni razlog je energetska ovisnost Europe o Rusiji i vrtoglav skok cijena energije. No tu priča ne staje: neke su zemlje EU-a puno brže od drugih smanjile trgovinske tokove s Moskvom dok su ih neke povećale krajem prošle godine. Vrijednost uvoza iz Rusije stalno je rasla kako se Europa oporavljala od pandemije. Vrhunac je dosegla u ožujku 2022., mjesecu nakon početka rata u Ukrajini, a potom je počela padati.

EU je prvi udario po Moskvi sankcijama nakon što su ruske trupe okupirale Krim 2014., a nakon invazije nametnut je niz paketa sankcija s namjerom da se pojača ekonomski pritisak na režim Vladimira Putina i oteža njegova sposobnost da financira rat protiv Ukrajine.

U prvim danima rata EU je poduzeo nekoliko koraka kako bi Rusiji onemogućio pristup kapitalu i svojim financijskim tržištima. Čelnici Unije brzo su se složili oko sankcija usmjerenih na financijski sektor, energetiku i transport te robu koja se može koristiti u vojne svrhe. Zabranjeno je poslovanje s ruskom središnjom bankom, a nekoliko je banaka isključeno iz međunarodnog platnog sustava SWIFT.

Naknadne runde sankcija pojačale su restrikcije za rusku energiju, glavni ruski izvor zarade. Zabranjen je uvoz ugljena dok su ograničenja za naftu dogovorena u lipnju 2022. i stupila su na snagu u prosincu za uvoz sirove nafte morem. Daljnja zabrana EU-a na uvoz ruskih naftnih proizvoda stupila je na snagu 5. veljače. Što se tiče plina, nema stvarnih sankcija EU-a na ruski uvoz, a isporuke ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG) u Europu bile su veće 2022. nego 2021. godine, navodi Politico.eu.

Nisu sve članice bloka u istoj mjeri smanjile trgovinska plaćanja Moskvi. Dok su neki počeli smanjivati monetarnu vrijednost uvoza tek nekoliko tjedana nakon što je Putin pokrenuo invaziju, neki su još u studenom bilježili rast vrijednosti uvoza.

Ključan čimbenik objašnjava zašto uvoz iz Rusije u EU nije dodatno pao: energija i njezina cijena. Tijekom pet godina koje su prethodile ratu energetski proizvodi predstavljali su dvije trećine ukupnog uvoza iz Rusije. Europske zemlje morale su pronaći alternativne dobavljače prije nego što su mogle prestati kupovati iz Moskve - pa čak i kada su smanjile kupnju energije, skok cijena značio je da se novčani tokovi prema Rusiji nisu proporcionalno smanjili.

Od početka rata neke su zemlje EU-a smanjile uvoz ruske energije značajno više od drugih. U slučaju plina smanjenje uvoza nije nužno bila politička odluka vlada EU-a, već nešto na što ih je prisilila Rusija. Ruski Gazprom pod kontrolom države značajno je ograničio dotok plina u Europu tijekom proljeća i ljeta, najprije zahtijevajući da kupci plaćaju u rubljima, a zatim im prekidajući isporuku kada to nisu činili. Ograničili su dotok okrivljujući tehničke probleme uzrokovane zapadnim sankcijama. Još uvijek neobjašnjena sabotaža na plinovodu Sjeverni tok u rujnu konačno je zaustavila ulazak plina u Europu tom rutom.

Prema podacima Eurostata, izvoz u Rusiju u prvih 11 mjeseci prošle godine pao je za 36,7 posto u odnosu na 2021. godinu, s 81,5 milijardi eura na 51,6 milijardi eura. No istovremeno se vrijednost robnog uvoza iz Rusije povećala za 34 posto, s 145,3 milijarde eura na 194,9 milijardi eura, pa je povećan deficit zemalja EU-a.

Čak 16 zemalja EU-a uvezlo je više robe iz Rusije tijekom rata nego u istom razdoblju prethodnih godina, unatoč smanjenom izvozu u Rusiju. Samo četiri članice bloka izvozile su više u Rusiju između veljače i studenog prošle godine nego između 2017. i 2021. u istom razdoblju: Slovenija, Latvija, Hrvatska i Irska. Uvoz iz Rusije u Sloveniju do kolovoza prošle godine porastao je 346 posto i dosegao 1,1 milijardu eura prema podacima Eurostata, a u 2021. iznosio je 352 milijuna.

Prema podacima Europske središnje banke (ESB), europodručje je, prije ulaska Hrvatske, smanjilo posjed ruske imovine tek za deset posto od kraja četvrtog kvartala 2021. godine do kraja drugog kvartala 2022. Navode i da je pad udjela u ruskoj imovini nastao 'uglavnom zbog smanjenja vrijednosti udjela ruskih portfeljnih vrijednosnih papira u europodručju', kao i da su pozicije izravnih stranih ulaganja većinom ostale nepromijenjene.

Izvoz i uvoz iz Hrvatske u Rusiju

Hrvatska je među članicama EU-a kojima se od uvođenja sankcija povećao uvoz iz Rusije, pa je tako do kolovoza prošle godine uvezeno robe u vrijednosti 470 milijuna eura, 68 posto više u odnosu na 2021. godinu. Što se izvoza iz Hrvatske u Rusiju tiče, on je u srpnju prošle godine, prema analizi ruske novinske agencije RIA Novosti na temelju podataka nacionalnih statističkih agencija, iznosio 18,4 milijuna eura, što je gotovo 60 posto više nego 2021.

Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) navode da je u prvih sedam mjeseci prošle godine hrvatski izvoz prema Rusiji pao za 22 posto i iznosio je 93,3 milijuna dolara. Hrvatska je u Rusiju u prošloj godini među ostalim najviše izvozila lijekove, pripravke za brijanje i osobnu higijenu, izmjenjivače topline i kalupe za staklo.

Uvoz iz Rusije u Hrvatsku porastao je za 18 posto s vrijednosti od 376,8 milijuna dolara, prema DZS-ovim podacima. Struktura uvoza iz Rusije iz prosinca 2021. pak pokazuje da smo najviše uvozili naftna ulja i ulja, prirodni plin, aluminij u sirovim oblicima, naftne plinove i ostale ugljikovodike te kameni ugljen, brikete i slična kruta goriva.

Usto, podsjetimo, kad je EU usvojio šest paket sankcija protiv Rusije, Hrvatska je dobila izuzeće da može uvoziti iz Rusije vakuumsko plinsko ulje za potrebe riječke rafinerije do kraja 2023. godine, u slučaju da ne nađe alternativu uvozu iz Rusije.