'Napustite rusko tržište, ono je preplavljeno našim krvlju', zatražio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u govoru u američkom Kongresu 16. ožujka. Isto je poručio njemačkim i francuskim zastupnicima.

Ipak, mnoge europske i američke tvrtke još uvijek rade u Rusiji smatrajući da na to imaju pravo, piše Politico.

Podrivaju li te kompanije zapadne sankcije i gospodarski rat koji je nametnut Moskvi kako bi prekinula invaziju? Rade li to zbog profita, bez obzira na stradanja Ukrajinaca? Ili postoje moralno opravdani razlozi za to što se nisu pridružile bojkotu Putinove Rusije?

Od početka rata više od 400 zapadnih tvrtki povuklo je ili obustavilo svoje poslovanje u Rusiji, prema podacima Sveučilišta Yale. Neke od najvećih svjetskih multinacionalnih kompanija podvukle su rep nakon salve kritika.

Nizozemski energetski div Shell kupio je jeftinu naftu iz Rusije, što je izazvalo veliko negodovanje javnosti. Na kraju je tvrtka priznala da je pogriješila, ispričala se i najavila da će se povući s ruskog tržišta. Francuska naftna tvrtka TotalEnergies nedavno je objavila da postupno zatvara biznis u Rusiji, nakon što su njezine veze s ruskim tvrtkama izazvale veliku javnu raspravu u Francuskoj.

Ipak, za neke tvrtke koje su uložile milijune eura u Rusiju to nije uvijek tako jednostavno.

U nekim slučajevima kompanije tvrde da moraju ostati jer bi njihov odlazak nanio veliku štetu nedužnim ruskim građanima. To je legitimno razmišljanje, smatra Phil Bloomer, na čelu nevladine organizacije Business and Human Rights Resource Center. 'Poduzeća bi trebala izbjegavati nanošenje ozbiljne štete ruskom stanovništvu, poput nestašica, gladi ili bilo čega sličnog', rekao je.

Neke zapadne poljoprivredno-prehrambene tvrtke koriste ovaj argument da bi nastavile s poslovanjem u Rusiji. Njemačka agrokemijska kompanija BASF priopćila je da će nastaviti s isporukom robe jer bi u suprotnom došlo do gladi. BASF prodaje sjeme, pesticide i gnojiva.

Njemački kemijski gigant Bayer također je ustvrdio da održava vitalne poslove u Rusiji i Bjelorusiji. Poručili su da neće uskratiti 'bitne zdravstvene i poljoprivredne proizvode civilnom stanovništvu' jer bi to 'samo umnožilo ratni danak u ljudskim životima'.

Kompanije koje prekinu poslovanje u Rusiji i dalje imaju obveze prema svojim radnicima te moraju poštivati njihova prava. 'Tvrtke često brzo donose odluke, a nisu prošle kroz interni proces promišljanja o šteti koju bi mogle prouzročiti kad odu', kaže Anita Ramasastry, članica Radne skupine UN-a za poslovanje i ljudska prava.

Francuski lanac supermarketa Auchan i kozmetička grupa Yves Rocher odlučili su ostati u Rusiji zbog svojih zaposlenika, dobavljača i kupaca - unatoč preziru javnosti.

'Nije dovoljno tvrditi da ostajete kako biste zaštitili svoje zaposlenike ili lokalno stanovništvo. Morate pružiti dokaze da ste napravili dubinsku analizu i da bi povlačenje napravilo više štete nego koristi', kaže Antoine Madelin iz nevladine organizacije Međunarodna federacija za ljudska prava.

Do sada je samo devet posto od 208 ispitanih tvrtki koje posluju u Rusiji dalo jasne odgovore na pitanje zbog čega ostaju.

Kako se rat produžuje, kompanijama koje i dalje rade na ruskom tržištu bit će sve teže. Naprimjer, europski naftni sektor još uvijek je uglavnom bez sankcija, ali bi se uskoro mogao naći pod optužbama da financira Putinov rat. Rusija je upozorena da bi se mogla suočiti s kaznenim progonom za navodne ratne zločine u Ukrajini, a pravni rizik od sudioništva potencijalno se proteže i na tvrtke.

I bez moralnih dilema poslovanje zapadnih tvrtki u Rusiji postaje sve teže zbog praktičnih razloga. Tvrtkama je problem kako financirati ruske operacije u trenutku u kojem je financijski sustav zemlje praktički odsječen od Zapada. Transportna logistika također je sve složenija jer je zračni teretni promet jako smanjen, a najavljuje se i zatvaranje europskih luka za ruske brodove. Uz sve to, rusko pravosuđe sve je više neprijateljski raspoloženo prema stranim tvrtkama i investitorima.