Nakon što su prošle godine katastrofalni potresi pogodili središnju Hrvatsku, raselili brojne obitelji i uzeli ljudske žrtve sve je više onih koji se zanimaju za osiguranje od potresa, koje mnogima prije 2020. nije padalo na pamet i promatralo se gotovo isključivo kao trošak. Danas, kada postaje jasno koliko će vremena trebati državi da krene u obnovu i da neće svi imati pravo na državnu asistenciju pri obnovi, osiguranje od potresa postaje vrlo tražena roba
Tportal je razgovarao s Markom Haramijom, direktorom sektora neživotnih osiguranja u Wiener osiguranju VIG. On i njegov tim otkrivaju nam da je od prvog potresa u Zagrebu u ožujku 2020., točnije u periodu od 1. travnja do kraja prošle godine, premija osiguranja rizika od potresa porasla za 50 posto u odnosu na 2019. Naravno, za detaljne analize još je prerano, no već je sada jasno da će porast premije biti znatno veći nego prošle godine, kaže nam Haramija.
Pitamo ga isplati li se sad uopće osiguravati nekretninu i kako taj postupak izgleda u praksi.
'Osiguranje nekretnine u svakom je slučaju puno isplativije od saniranja nastale štete, bez obzira radi li se o potresu ili nekom drugom osiguranom slučaju', kaže nam sugovornik te pojašnjava kako se može osigurati kompletan građevinski dio te stvari kućanstva, a osiguranik sam bira jedan od tri paketa te njihova pokrića, ovisno o vlastitim potrebama i mogućnostima.
vezane vijesti
![[VIDEO] Potres magnitude 6,8 pogodio Argentinu](/media/thumbnail/500x300/1390313.jpeg?cropId=0)
No koliko to zapravo stoji? U Wieneru nam kažu kako cijena police ovisi o nekoliko faktora, od kojih su glavni: godina izgradnje, osigurana svota predmeta osiguranja, vrsta izgradnje, opseg pokrića, dinamika plaćanja, kvadratura te ostale karakteristike i specifičnosti nekretnine.
Za prosječan stan od 60-ak kvadrata u Zagrebu polica osiguranja građevinskog dijela s osiguranom svotom od 315.000 kuna i stvari kućanstva s osiguranom svotom od 180.000 kuna te uključenim pokrićem potresa bez franšize kreće se oko 1000 kuna godišnje ili oko 83 kune mjesečno.
Za kuću od 120 kvadrata u Zagrebu osigurana svota za građevinski dio od 660.000 kuna i kućanstvo od 288.000 kuna s uključenim pokrićem potresa bez franšize kreće se oko 1900 kuna godišnje ili oko 158 kuna mjesečno.
'I jedan i drugi izračun odnose se na trajanje osiguranja od godinu dana, a ako je u pitanju duže trajanje, onda se može obračunati dodatni popust', napominju iz Wienera.
Na umu treba imati to da u imovinskom osiguranju osigurana svota predstavlja najviši iznos koji se osiguratelj ugovorom o osiguranju obvezao isplatiti osiguraniku. Iznos osigurnine ne može biti veći od štete koju je osiguranik pretrpio nastupanjem osiguranog slučaja. Navedene osigurane svote odnose se na određene ugovorene rizike i pakete. Njihov se iznos mijenja ovisno o odabiru pokrića, rizika i limita. Isto tako, franšiza predstavlja sudjelovanje osiguranika u šteti. Ugovara se u postotku ili u apsolutnom iznosu (valuti) kao udio u svoti osiguranja.
jednostavna procedura
Kako u praksi izgleda prijava štete od potresa i što vam treba od papira
U Wieneru nam kažu kako kod njih klijenti prijavu štete mogu obaviti mailom, telefonom ili poštom. Nakon prijave štete na teren izlaze procjenitelji te će utvrditi i popisati oštećenja. Prijavi je poželjno priložiti fotografije oštećenja objekta, skicu koju klijent može i prostoručno nacrtati, podatke o nekretnini kojima klijent raspolaže, IBAN klijenta te točne kontaktne podatke kako bi stručne službe osiguranja mogle što prije stupiti u kontakt s klijentom. Ako se uz prijavu dostavi bar minimalna dokumentacija, kao što je navedeno, isplata naknade slijedi u roku od nekoliko dana. Primjerice, Wiener je naknade šteta poslije petrinjskog potresa počeo isplaćivati 5. siječnja 2021., svega nekoliko dana nakon prijave štete.
I što kada se dogodi potres i nastane šteta? Kreće procedura isplate koja počinje prijavom štete, nakon čega se vrši procjena te odmah potom isplate nespornog dijela štete. Ako se šteta na stanu od 60-ak kvadrata dogodi u vidu 'samo površinskog pucanja obloge' zidova koji nisu strukturno oštećeni, isplaćena šteta za obnovu zidnih obloga može biti do 45.000 kuna. Ako dolazi do strukturnih oštećenja, ovisno o vrsti gradnje, isplaćena šteta može iznositi do 330.000 kuna.
Ako je polica vinkulirana u korist banke, što znači da je osiguranik svoja prava potraživanja po polici prenio na banku, tj. ako je stan pod stambenim kreditom, osiguravajuće društvo traži od banke uputu kome treba izvršiti isplatu. U praksi banke uglavnom daju uputu da se šteta isplati klijentu kako bi se stan doveo u prvobitno stanje.
