U posljednjem mjesecu 2009. godine nastavljeni su negativni trendovi u kretanju bruto i neto plaće. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća isplaćena u prosincu iznosila je 5.362 kune, što je nominalno 0,4 posto manje nego u studenom. Pad je nastavljen i na godišnjoj razini. Tako je u prosincu 2009. prosječna neto plaća bila 48 kuna ili 0,9 posto manja nego u prosincu 2008. godine
U realnim iznosima, odnosno uzimajući u obzir inflatorna kretanja, plaće su četvrti mjesec zaredom zabilježile pad na godišnjoj razini. Naime, unatoč relativno niskim inflatornim pritiscima (stopa inflacije u prosincu je iznosila 1,9 posto), u prosincu je prosječna neto plaća realno bila niža za 2,8 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Godišnji nominalni i realan pad plaća posljedica je ovogodišnjih kretanja na tržištu rada te uvođenja poreznih nameta na iznose neto osobnih dohodaka većih od 3.000 kuna.
Otkad je uveden posebni porez na plaće, mirovine i druge primitke, dakle od srpnja 2009. godine, DZS iskazuje utjecaj posebnog poreza na prosječnu mjesečnu isplaćenu neto plaću u pravnim osobama. Tako je u prosincu posebni porez uzrokovao smanjenje prosječne neto plaće za 2,8 posto. Razumljivo, utjecaj je veći u onim djelatnostima u kojima su i neto plaće više.
I prosječna bruto plaća po zaposlenom u prosincu je zabilježila pad u odnosu na studeni. Tako je prosječna bruto plaća u promatranom razdoblju porasla za 25 kuna te je iznosila ukupno 7.783 kune. Na godišnjoj razini drugi je mjesec za redom zabilježen pad i to od 1,8 posto.
Iako je kraj godine donio negativne stope rasta plaća, za cijelu 2009. prosječna neto i bruto plaća zabilježile su nominalan rast. Prosječna neto plaća u 2009. je iznosila 5.311 kuna, što je u odnosu na 2008. nominalno više za 2,6 posto, a realno više za 0,2 posto. Prosječna bruto plaća u 2009. je iznosila 7.711 kuna, što je u odnosu na 2008. nominalno više za 2,2 posto, a realno je manje za 0,2 posto.
Analitičari Raiffeisen banke smatraju da prosječna plaća do kraja godine najvjerojatnije neće doživjeti snažniji oporavak, budući da se u prvom dijelu godine očekuje nastavak negativnih trendova koji će se očitovati u rastućoj nezaposlenosti. Osim toga, dio tržišnih sudionika u kriznim vremenima i obzirom na relativno visoka porezna opterećenja zasigurno će tražiti načine izbjegavanja plaćanja poreza. Moguće ukidanje kriznog poreza krajem godine moglo bi dovesti do rasta prosječne neto plaće.
