Negativni trend najsnažnije je zahvatio građevinare, a znatno lošije rezultate nego lani ostvarile su i vodeće kompanije industrijskog, brodarskog i bankarskog sektora. Među rijetkim tvrtkama koje uspješno prkose recesiji ističu se Atlantic Grupa, Jadranski naftovod i Dalekovod.

Građevinare muči sve veća nelikvidnost

Prema očekivanjima analitičara, u posljednja tri mjeseca recesija se najjače odrazila na rezultatima kompanija iz građevinskog sektora. Dok su se u prvom polugodištu još održavali solidni rezultati zahvaljujući tekućim poslovima, u posljednja tri mjeseca primjetno je zaustavljanje građevinskog ciklusa. Najveći pad prihoda i dobiti pretrpjeli su Ingra, IGH Institut i Tehnika. Konsolidirani prihodi Ingre pali su za čak 42,7 posto, a dobit je, zbog gubitka u trećem tromjesečju, gotovo sasvim izbrisana. Tehnika je smanjila dobit za čak 95 posto, a IGH Institutu zarada je pala za 40 posto. Viadukt i Hidroelektra povećali su dobit unatoč velikim problemima s likvidnošću. S recesijom se najbolje nosi Dalekovod, koji značajan dio prihoda ostvaruje u inozemstvu.

Niske vozarine srezale zarade brodara

Uslijed rasta ponude brodskog prostora i drastičnog pada cijena vozarina osjetno su smanjene zarade brodara, a neki od njih su upali u gubitke. Dva najveća brodara – Atlantska plovidba i Tankerska plovidba – najteže su pogođeni recesijom. Atlantskoj plovidbi su se prepolovili poslovni prihodi, a unatoč ostvarenoj dobiti u trećem tromjesečju, u prvih devet mjeseci bilježi gubitak od 14,6 milijuna kuna. Dobit Tankerske plovidbe smanjena je čak 90 posto, uz umjeren pad prihoda od 14 posto. Najbolje je poslovala Uljanik plovidba i ostvarila blagi rast prihoda, a dobit joj je neznatno smanjena.

Petrokemija predvodi industrijske gubitnike

Glavni gubitnici u industrijskom sektoru su Petrokemija, Đuro Đaković i Viro. Petrokemija je natukla čak 152 milijuna kuna gubitaka, za razliku od istog razdoblja lani kada je ostvarena dobit od 114,4 milijuna kuna. Uz drastičan pad prodaje mineralnih gnojiva, Petrokemija je suočena sa zahtjevom Ine za povećanjem cijena plina, što bi moglo dodatno otežati poslovanje kutinske tvrtke. Đuro Đaković holding poslovao je u prvih devet mjeseci s gubitkom od 21,8 milijuna kuna i upola manjim prihodima nego lani. I virovitička šećerana Viro pretvorila se iz dobitnika u gubitaša. U prvih devet mjeseci poslovala je s gubitkom od 16,9 milijuna kuna, što je posljedica velikih financijskih rashoda.

Atlantic Grupa i Jadranski naftovod prkose recesiji

Atlantic Grupa i Jadranski naftovod među rijetkim su kompanijama koje su nastavile snažan rast u teškim vremenima. Ukupni prihodi Atlantica porasli su za 10,3 posto (na 1,66 milijardi kuna), a dobit je skočila za 11,6 posto (na 81,8 milijuna kuna). Rast prodaje Tedeschijevog koncerna temelji se na lansiranju novih proizvoda (Cedevita GO!), novim distribucijskim ugovorima te širenju lanca ljekarni. Svijetli primjer je i Jadranski naftovod u većinskom državnom vlasništvu. Pod upravom Ante Markova JANAF je sklopio niz novih ugovora o transportu i skladištenju nafte te pokrenuo velik investicijski ciklus. Rezultat je rast prihoda od 35 posto i višestruki skok dobiti. Visoku otpornost na recesiju pokazao je i Hrvatski Telekom. Unatoč novim poreznim nametima koji pogađaju mobilnu telefoniju, HT je zabilježio blagi pad prihoda i dobiti.

Dobit banaka smanjena za 15 posto

U prvih devet mjeseci vodeće hrvatske banke ostvarile su od 10 do 30 posto manju dobit nego lani. Glavni razlog slabijih rezultata banaka leži u povećanim rezervacijama za nenaplative kredite. U komentarima slabijih rezultata bankari spominju i otežanu gospodarsku situaciju u okruženju te smanjenu kupovnu moć hrvatskih građana. Prema zadnjim podacima HNB-a, dobit hrvatskih banaka iznosila je 3,4 milijarde kuna, što je 15 posto manje nego krajem rujna prošle godine. Među tri vodeće banke najbolje je prošla najveća, Zagrebačka banka, kojoj je dobit pala za samo 9,8 posto (na 1,2 milijarde kuna). Međutim, ZABA se može pohvaliti da je u trećem tromjesečju poslovala bolje nego lani. Privredna banka Zagreb pretrpjela je pad dobiti od čak 27,8 posto, uz pad prihoda od šest posto. Erste banka nalazi se u sredini, s padom dobiti od 23 posto (na 471,9 milijuna kuna), unatoč 2,2-postotnom rastu prihoda.