Prema izvješću ministarstva, lani je količina komunalnog otpada porasla za 4 posto (na 1,77 milijuna tona) u odnosu na 2020. čime se ukupna količina vratila na razinu iz 2018. godine. U odnosu na referentnu 2015. količina komunalnog otpada porasla je za 12 posto.

Na prošlogodišnji porast količine utjecala je pojačana aktivnost uslužnog sektora nakon pandemijske godine. Ovim povećanjem Hrvatska se lani dodatno udaljila od postizanja zacrtanog cilja da do 2022. godine smanji količinu komunalnog otpada za pet posto u odnosu na količinu iz referentne 2015. godine.

Lani je nastavljen pozitivan trend u odvajanju i recikliranju otpada te povećan broj lokalnih jedinica koje odvojeno sakupljaju barem jednu frakcije komunalnog otpada (papir, staklo, metal, plastika), a stopa odvojenog sakupljanja povećana je za dva postotna boda dosegnuvši 43 posto.

No još uvijek značajan dio odvojeno sakupljenog otpada završava na odlagalištima otpada, tako da je u 2021. godini samo 74 posto odvojeno sakupljenog otpada oprabljeno, čime je stopa oporabe dosegla vrijednost od 32 posto. Stopa recikliranje iznosila je 31 posto. Riječ je o porastu od 2 postotna boda u odnosu na stopu recikliranja iz 2020. godine.

Iako je od 2017. godine značajno povećana stopa oporabe i recikliranja, rezultati na nacionalnoj razini i dalje su osjetno ispod plana s obzirom na cilj prema kojem je do 2022. godine stopa recikliranja trebala dosegnuti 50 posto. Porazna je činjenica da je od prikupljenog komunalnog otpada iz kućanstva u okviru javne usluge stopa recikliranja tek 15 posto.

Velike su razlike u stopi odvajanja otpada po županijama i gradovima. Generalno na sjeveru Hrvatske postižu se znatno bolji rezultati dok županije na jugu Hrvatske zaostaju. Najuspješnija je Međimurska županija u kojoj stopa oporabe komunalnog otpada iznosi 55 posto. Nadomak zacrtanih nacionalnih ciljeva su Varaždinska (48 posto) i Koprivničko-križevačka županija (45 posto). Na začelju je Ličko-senjska županija sa samo 19 posto recikliranog otpada, a za prosjekom znatno zaostaju Zadarska (20 posto), Dubrovačko-neretvanska (22 posto) i Splitsko-dalmatinska županija (22 posto)

Kada je riječ o gradovima, uvjerljivo prednjači međimurski gradić Prelog, u kojem se odvaja čak 67,4 posto komunalnog otpada. Željenju stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada premašila su još samo tri grada - Koprivnica, Osijek i Mali Lošinj.

Nakon spomenuta četiri vodeća grada, koji mogu biti primjer ekološke osviještenosti, najveći udjel u odvajanju sakupljenog otpada imali su Čakovec (49,7 posto), Ludbreg (46,5 posto), Križevci (46,3 posto), Krk (45,1 posto), Buzet (44,9 posto) i Varaždin (44,8 posto). Stopu od 40 posto premašili su još Supetar, Labin, Novi Marof i Rovinj.

Na suprotnoj strani liste su tri negativna primjera gradova Opuzena, Gospića i Gline, u kojima se sakupljeni komunalni otpad uopće ne odvaja. Među zaostalim gradovima, u kojima je odvajanje tek u začetku, su Trilj, Korčula, Komiža, Vrgorac, Nin, Imotski i Metković.

Pozitivan pomak u odnosu na prošlu godinu ostvarilo je 85 gradova, a ima i onih koji nazaduju, poput Krka, koji je koji je 2020. bio jedan od tri grada sa stopom iznad 50 posto, a lani je pao na 45,1 posto.

Najveći napredak napravio je Supetar – s 0,1 posto u 2020., prošle je godine dosegao stopu od 44,2 posto.

Među 10 najvećih hrvatskih gradova, najuspješniji je Osijek, u kojemu se odvaja više od 50 posto prikupljenog otpada. Solidne rezultate postižu Varaždin, Velika Gorica i Slavonski Brod, a Zagreb je u zlatnoj sredini. Pula i Rijeka zaostaju za prosjekom, a na začelju su Split, Karlovac i Zadar.

U zadnje tri godine najveći pomak napravili su Velika Gorica i Osijek, a minimalni napredak postigao je Zadar.