Vladina odluka da menadžerima u državnim tvrtkama smanji mjesečni dohodak na 17 tisuća kuna neto pobijena je prije tri godine odlukom Ustavnog suda, a mnogi su direktori naknadno dobili razliku u vidini dohotka koji im je protuustavno smanjen.
Ako direktori ponovo tuže državu, mogao bi to biti drugi put da ustavni sud pobije odluke ili zakone HDZ-ove Vlade koje su već jednom proglašeni protuustavnim, piše Business.hr. Ista se stvar nedavno dogodila s odredbom zakona o zabrani rada nedjeljom
Odluku o smanjenu plaća predsjednicima i članovima uprava tvrtki u većinskom državnom vlasništvu na najviše 17 tisuća kuna Vlada je donijela na svojoj zadnjoj sjednici, obrazlažući to antirecesijskim mjerama. Tako plaća predsjednika i članova uprava u većinskom državnom vlasništvu ne bi smjela iznositi više od 3,2 prosječne neto plaće.
No, odvjetnik Marijan Ruždjak, koji je 2006. na Ustavnom sudu uspio pobiti ograničavanja plaća iz doba račanove vlade, smatra da bi sud jednako odlučio i danas.
Vlada Ivice Račana je naime 2000. godine, u sklopu rezanja plaća državnim dužnosnicima kada je došla na vlast, Zakonom o pravima i obvezama državnih dužnosnika odredila da Vlada određuje plaće i direktorima poduzeća u većinskom državnom vlasništvu. Tada je bilo propisao da predsjednici uprava državnih tvrtki mogu imati najviše 15 tisuća kuna mjesečnog dohotka, donosno nisu smjeli imati plaću višu od ministarske.
Ustavni je sud šest godina od donošenja toga zakona poništio sporne odredbe koje se odnos na direktore javnih tvrtki. Ustavni suci su zaključili da je time, među ostalim, povrijeđeno pravo na jednakost članova uprava državnih u odnosu na članove uprava privatnih tvrtki.
Određivanje visine plaća predsjednika i članova uprava državnih tvrtki nakon presude ustavnog suda opet se moralo provoditi prema zakonu o trgovačkim društvima, a to znači preko nadzornih odbora, skupština ili samih tvrtki, ovisno o statutima određenih tvrtki.
Odvjetnik Ruždjak kaže da tek treba vidjeti hoće li ga opet angažirati, ali da u tom slučaju ne sumnjaju u uspjeh.
'Takvom se odlukom ograničava sloboda poduzetništva jer plaće direktora moraju biti rezultat njihova rada, i određuju ih nadzorni odbori i skupštine tih tvrtki, a ne Vlada', objašnjava Ruždjak.
Ako netko do direktora opet pokrene pitanje ustavnosti Vladine intervencije u plaće, ostvarit će i pravo povratka na staru plaću, odnosno pravo na naplatu razlike između sadašnje plaće i one smanjene.
Direktor kojemu je plaća smanjena s , primjerice, 37 tisuća kuna na 15 tisuća kuna, na račun razlike u plaći mogao je dobiti oko 1,6 milijuna kuna
