Jednako spektakularno kao što je narasla zahvaljujući svojim popularnim mobitelima, nekadašnja finska uzdanica Nokia u međuvremenu je gotovo nestala sa svjetske korporativne pozornice jer nije uspjela održati ritam tehnoloških inovacija i izdržati konkurentsku bitku na tržištu. Slična sudbina, u nešto manjim razmjerima, prijeti i drugoj finskoj tehnološkoj uzdanici, kompaniji Rovio koja je proizvela popularnu igricu za mobitele Angry Birds.

Prije nekoliko dana, nakon što je kompanija objavila tromjesečne poslovne rezultate, dionica Rovija skliznula je na burzama za više od 20 posto, odražavajući tako razočaranje investitora. Teški udarac stigao je samo dva mjeseca nakon što su se dionice Rovija uopće pojavile na tržištu u slobodnoj prodaji. U inicijalnoj javnoj ponudi dionica, koja se iščekivala godinama, cijena dionice Rovija bila je 11,5 eura, a vrijednost im je nakon objave rezultata pala ispod razine od 9,5 eura.

Razlozi za takvo poslovno i financijsko podbacivanje leže u rastućim troškovima za marketing koji su u posljednje vrijeme srezali konačni rezultat, odnosno profitabilnost kompanije. No nesigurnost oko poslovanja nije u finskoj kompaniji ništa novoga. Sama inicijalna javna ponuda, provedena krajem rujna, bila je svojevrsno razočaranje za analitičare i investitore. Uz spomenutu cijenu od 11,5 eura, ukupna vrijednost Rovija iznosila je nešto manje od 900 milijuna eura, odnosno nešto više od milijardu dolara. Taj je iznos bio upola niži od brojke koja se spominjala kad su iz kompanije prvotno najavljivali izlazak na burzu.

Inicijalne javne ponude dionica često su kulminacija poslovnih strategija mladih tehnoloških kompanija. Ideje se najčešće razvijaju uz pomoć privatnih investitora, odnosno tzv. poduzetničkog kapitala, kada razne tvrtke specijalizirane za takva ulaganja u zamjenu za vlasničke udjele mladim kompanijama ustupaju novac i savjete. U slučajevima kad se kompanije uspiju probiti na tržištu, atraktivna javna ponuda dionica omogućuje dotadašnjim investitorima da svoje vlasničke udjele prodaju na organiziranom tržištu, najčešće za mnogostruko veću vrijednost od prvotnih ulaganja.

U slučaju da se radi o iznimno atraktivnim kompanijama, nakon što se dionica pojavi na tržištu ona može strelovito porasti, no u posljednje vrijeme čini se da tehnološke kompanije imaju problema replicirati takve scenarije. Dionica Rovija nije nakon izlistavanja na burzi krenula prema gore, nego joj se vrijednost održavala samo kroz obavezu investicijske banke da zadržava njenu cijenu nekoliko tjedana nakon ponude. Nakon što je ta obaveza krajem listopada prestala, dionica je krenula prema dolje, da bi se nakon nekog vremena ipak ponešto oporavila.

Glavna zamjerka analitičara Roviju je da se radi o kompaniji koja izrazito ovisi samo o jednom proizvodu, igri Angry Birds. Rovio je korporativnu povijest započeo pod imenom Relude kao tvrtka trojice studenata helsinškog sveučilišta za tehnologiju koji su 2003. pobijedili na natjecanju za razvoj novih igrica koje su sponzorirali Nokia i HP. Dvije godine kasnije kompanija je promijenila ime u Rovio, a tek nakon nekoliko desetaka pokušaja, i na samom pragu bankrota, došli su do pobjedničke ideje kad su krajem 2009. lansirali Angry Birds.

Od tada, igra je postala zaštitni znak kompanije i iako se komentira da Rovio ovisi o samo jednoj igri, točnije bi bilo reći da ovisi samo o jednom brendu. Sama igrica je od lansiranja dobila više od 20 novih dodatnih iteracija i verzija. Uz igru, pojavile su se i tematske slikovnice za djecu, kuharice s receptima, stripovi, animirani i dugometražni filmovi, a brend je promoviran i kroz igračke, društvene igre, bezalkoholna pića, kao i zabavne parkove.

Sva takva brendiranja trebala bi kompaniji donijeti prihode od prava na korištenje intelektualnog vlasništva. Prema dostupnim podacima, lani je od tih prava tvrtka uprihodila više od 24 milijuna dolara. Uzme li se u obzir da su razne verzije Angry Birds igara korisnici na svoje mobitele preuzeli čak 3,7 milijardi puta, razumljiv je potencijal koji Rovio ima u svojem proizvodu.

No iako pojedini komentatori ističu da takav tip igara danas može opstajati na tržištu poprilično dugo, konkurencija na tržištu je iznimno velika. Glavna izvršna direktorica Kati Levoranta uvjerena je da Rovio može uspješno rasti jer razvija desetak novih igara i jer može i dalje nastaviti produljivati atraktivnost igre Angry Birds dodajući joj nove mogućnosti.

'Već je pokazala svoju dugovječnost i mogućnost da bude svestrana', prokomentirala je Levoranta privlačnost koja karakterizira Angry Birds.

Rovio je, uz razvijanje sadržaja za mobitele, pokazao spremnost da se širi i na druge platforme. Angry Birds je prilagođen i za klasične igračke konzole, a kompanija je otvorila i podružnicu u Londonu koja se bavi razvojem igara za stolna računala i modernu internetsku distribuciju i igranje. No prve takve igre ne očekuju se prije 2019. godine, piše Bloomberg, a sadašnja Rovijeva ponuda novih igara za mobitele ne izgleda nimalo impresivno.

Nekolicina analitičara koji prate finsku tvrtku u ovom trenutku preporučuje kupnju njihovih dionica. Očito je da se nadaju da će Rovio, za razliku od Nokije, uspjeti proširiti svoj poslovni model koji ovisi o tek jednom proizvodu i da mu se smiješi svijetla poslovna budućnost. Namrgođena finska perad nije baš klasičan odabir za ulagače, no treba se nadati da Rovio neće u konačnici završiti operušan u kokošinjcu loših poslovnih politika.