Ribić je naglasio da sindikati neće bezuvjetno inzistirati na poštovanju sporazuma, ali da će odustati od sporazuma jedino ako im premijer buduće vlade izađe s čvrstim argumentima protiv. 'Ako nam netko dođe i ozbiljno argumentira zbog kojeg je razloga korisno da naše plaće ne rastu, mi ćemo to razmotriti i tražiti mišljenje od našeg članstva', rekao je Ribić.

Međutim, Ribić je uvjeren da rast plaća javnih službenika neće negativno utjecati na proračunski deficit već će, štoviše, imati pozitivan utjecaj na gospodarski rast, kao što je ove godine takav utjecaj imalo rasterećenje plaća koje je proveo ministar Boris Lalovac

'Znao sam da će povećanje neto plaća, uslijed smanjenja poreznog opterećenja imati pozitivan učinak, ali čak ni ja koji sam to znao nisam mogao pretpostaviti da će taj učinak biti toliko velik', rekao je Ribić.

Matija Kroflin, makroekonomist Nezavisnog sindikata znanosti i obrazovanja objasnio je da su se uvjeti iz sporazuma koji su sindikati potpisali sa Sanaderovom Vladom 2006. ispunili budući da je BDP u prosjeku dva kvartala na međugodišnjoj razini 'porastao dva i više posto'.

Ribić je potvrdio da je za postignuti rast zaslužna Vlada Zorana Milanovića, ali je istovremeno konstatirao da je zasluga iste te Vlade pad BDP-a pune tri godine zaredom. Naglasio je da je pad BDP-a od 11 posto u šest godina bio posljedica potpuno pogrešne ekonomske politike rezanja i stiskanja.

Prema izračunu sindikata, rast plaća koštat će proračun 1,8 milijardi kuna, ali oni smatraju da u proračunu ima dovoljno sredstava s obzirom na to da je od porasta BDP-a u ovoj godini ostvaren višak od pet do šest milijardi kuna.

'Dakle, postoji dovoljno sredstava za isplatu tih plaća a da se ne povećava deficit. Iduće godine bit će još više, jer se očekuje daljnji rast BDP-a. Dakle, plaće će angažirati tek mali dio povećanog priljeva', zaključio je Ribić.