Kroz depozitni sustav u Hrvatskoj se u prosjeku prikupi oko 89 posto otpadne ambalaže od pića, prema podacima od 2013. do 2016. godine. To je znatno više nego što se skupi drugim načinima sakupljanja otpadne ambalaže. Ipak, Hrvatska u Europskoj uniji iskazuje najmanje službene količine proizvedenog ambalažnog otpada, od oko 48,2 kilograma po stanovniku. Slično je i s prijavljenim količinama ambalaže od pića u sustavu depozita stavljenim na tržište pa, iako nema službenih podataka, smatra se da su stvarne količine skoro dvostruko veće
Pokazuje to analiza sustava gospodarenja ambalažnim otpadom putem povratne naknade u Hrvatskoj koju je izradio Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) iz Zagreba, a predstavljena je u utorak na konferenciji 'Depozitni sustav kao učinkovit alat za postizanje kružnog gospodarstva', u organizaciji Green Business Norway i Veleposlanstva Kraljevine Norveške.
'Hrvatska je među deset zemalja u Europi s implementiranim depozitnim sustavom koji dokazano doprinosi zaštiti okoliša jer omogućava veliki udio sakupljene, ali i oporabljene, otpadne ambalaže od pića, s malim udjelom nečistoća koje sadrži tako prikupljen ambalažni materijal. A to je pak preduvjet za visokoučinkovito recikliranje u sustavu zatvorene petlje, odnosno kružnog gospodarstva. Depozitni sustav je stoga primjer da Hrvatska može postati regionalni lider u učinkovitom upravljanju ambalažnim otpadom, istaknuo je voditelj projekta izrade analize prof. Daniel Schneider s FSB-ovog Zavoda za energetska postrojenja, energetiku i ekologiju.
vezane vijesti
Iako je sustav depozita u Hrvatskoj sličan onima u drugim europskim zemljama koje su uspoređivane u studiji, analiza je pokazala mogućnosti za poboljšanja kako bi bio učinkovitiji i troškovno povoljniji. Za to bi prvenstveno trebalo prijavljivati (registrirati) svu jednokratnu ambalažu od pića. No, trenutačno je oko 40 posto svih proizvoda-pića koji mogu biti u depozitnom sustavu, još nezabilježeno u registru Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost iako su rok i prijelazni period za prilagodbu već istekli.
Također, u Hrvatskoj se tek oko tri posto ambalaže vraća u automatiziranim uređajima za prihvat, a sav ostali povrat se obavlja ručno, uključujući uređaje koji nemaju mogućnost kompaktiranja ambalažnog otpada. A to umanjuje učinkovitost, povećava rizik od višestrukog povrata iste ambalaže, usporava procese, povećava troškove cijelog sustava i slično. Treba li istaknuti da je u Norveškoj, Finskoj, Estoniji i drugim zemljama s depozitnim sustavom taj postotak obrnut, kazao je prof. Schneider.
Nakon napravljene SWOT analize, u studiji, između ostalog, predlažu uvođenje 'domaćeg' barkoda radi sprečavanja predaje strane ambalaže u Hrvatskoj bez plaćanja svih naknada za gospodarenje ambalažnim otpadom, diferenciranje visine naknade za 'domaće' i 'strane' barkodove, javnu objavu ažuriranih podataka o registriranim proizvodima pri Fondu radi veće transparentnosti i slično.
'Kako bi se omogućilo ostvarenje ciljeva u sektoru otpada, Republici Hrvatskoj su na raspolaganju sredstva EU-a iz kohezijskog fonda u ukupnom iznosu od 475 milijuna eura. Jedna od uspješnih mjera kružnog gospodarstva je povratna naknada koju je Hrvatska uvela 2005., a zbog koje otpadne boce od pića danas ne nalazimo u miješanom komunalnom otpadu niti odbačene u okoliš. Siguran sam da će daljnja suradnja Ministarstva i Fonda i u praksu dalje prenositi naša nastojanja da u Hrvatskoj u potpunosti zaživi kružno gospodarstvo, u skladu s ciljevima iz paketa Europske komisije. Tome će zasigurno doprinijeti i danas predstavljeni primjeri prakse u Norveškoj', rekao je Mile Horvat, državni tajnik iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
Ambalaža od pića zbog svojih velikih količina i volumena kojeg zauzima u prostoru predstavlja poseban problem u gospodarenju otpadom, a naročito plastična otpadna ambalaža od pića. Primjerice, prema zadnjem izvješću Euromonitor Internationala u svijetu se tijekom 2017. svake minute prodalo milijun plastičnih boca. Koncept kružnog gospodarstva definira okvir koji može pomoći u rješavanju tog problema, pri čemu se otpadna ambalaža od pića može ponovno koristiti, puniti i reciklirati, umjesto da se odbacuje u okoliš, čime se istovremeno štedi na resursima.
Trenutno, prema Greenpeaceu, šest najvećih proizvođača pića u svijetu koristi u prosjeku samo 6,6 posto recikliranog PET materijala u svojim proizvodima. Trećina njih uopće nema ciljeve za povećanje udjela reciklirane plastike, dok niti jedan nema cilj korištenja 100 posto recikliranog ambalažnog materijala u svojoj globalnoj proizvodnji pića.
Istovremeno, pravila za provođenje kružnog gospodarstva predstavljaju ozbiljan izazov državama članicama EU-a jer moraju usvojiti brojne sustavne promjene i uskladiti praksu s paketom o kružnom gospodarstvu Europske unije. Osim povećanja stope prikupljanja i recikliranja otpada, mjere potiču i na poboljšanje proizvodnih procesa s boljim dizajnom proizvoda radi lakšeg recikliranja, poticanje razvoja proizvoda koji su trajniji ili se lakše popravljaju, te učinkovitije korištenje resursa i smanjenje proizvodnje otpada, naglasila je na konferenciji Clarissa Morawski, direktorica Reloopa, platforme koja okuplja brojne europske stručnjake, tvrtke, nevladine organizacije za okoliš (ENGO-ove) i državnike radi podrške ideji kružne ekonomije, a ujedno i jednog od suorganizatora konferencije.
