Radi se o repo aukcijama koje središnja banka već prakticira, ali dosad je to bilo samo na kratki rok (do godinu dana). Kroz nove repo aukcije HNB će bankama nuditi povoljne kunske kredite na duži rok, uz zalog dužničkih vrijednosnica prvoklasnih domaćih izdavatelja. Konkretno, ponudit će im  kune na rok od četiri godine po godišnjoj kamatnoj stopi od 1,8 posto.

U središnjoj banci ističu da će ukupni učinak planiranih strukturnih operacija ovisiti o zanimanju banaka za ovaj mehanizam monetarne politike. Preliminarne procjene pokazuju da bi godišnji efekt mogao biti približno jednak spuštanju stope obvezne pričuve za jedan postotni bod, što znači dodatni kreditni potencijal od 3,2 milijarde kuna.

Analitičari pozdravljaju HNB-ove mjere i očekuju pozitivne učinke. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke smatra da su mjere dobro tempirane s obzirom na trendove na domaćem i inozemnom financijskom tržištu. 'Ovo je pogodan trenutak za takvu mjeru. Vidimo da je kuna na kraju godine blago ojačala i dok Europska središnja banka (ECB) provodi mjere monetarnog popuštanja, smanjuje se rizik deprecijacije', napominje Šantić. Dodaje da HNB-ovim mjerama pogoduju i deflatorni pritisci koji su i dalje prisutni u Hrvatskoj.

U HNB-u ističu da je prostor za uvođenje strukturnih repo operacija stvoren rastućim viškom na tekućem računu platne bilance što je popratilo jačanje inozemne pozicije banaka.

Šantić zasad ne želi prognozirati kakav će biti odaziv banaka, ali smatra da će za prve rezultate ove mjere treba pričekati neko vrijeme dok se banke ne priviknu na novi instrument. Kada mjera zaživi, banke će moći povećati ponudu kunskih kredita uz povoljnije kamatne stope. Međutim, Šantić upozorava na visok rizik plasmana sektoru poduzeća i dugoročan trend razduživanja kućanstava što smanjuje mogućnost za snažniji rast kredita.

U banci Raiffeisen očekuju dobar odaziv banka, ali ne vjeruju u značajnije snižavanje kamatnih stopa. 'Smatramo kako navedene mjere ipak neće bitno utjecati na krivulju tržišnih kamatnih stopa koje su već na vrlo niskim razinama', ističu u aktualnoj analizi novih mjera HNB-a.

Inače, stanje na kreditnom tržištu nije ohrabrujuće. Potražnja je za kreditima slaba, a građani i poduzeća u globalu uzimaju manje novih kredita nego što vraćaju starih. Prema posljednjim podacima za prosinac, vrijednost ukupnih kredita na godišnjoj razini bila je niža za 5,7 milijardi kuna. Ipak, ohrabruje rast potražnje za kunskim kreditima koji bilježe solidan rast za razliku od deviznih. Tako su u odnosu na prosinac 2014. čisti kunski krediti porasli za 5,1 milijardu kuna (6,8 posto), čime je nastavljen trend godišnje stope rasta koji traje od listopada 2014. godine.