Irena Weber, zamjenica izvanrednog povjerenika za Agrokor, kazala je da je nagodba iznimno kompleksan dokument na kojemu se radilo šest mjeseci. Kao jednu od ključnih točaka navela je to da su se vjerovnici dogovorili o načinu priznavanja tražbina i alokaciji budućeg vlasništva u budućoj kompaniji.

Bitan element je i način na koji će biti organizirana buduća grupa, što znači da će biti krovno društvo koje će u vlasništvu imati sve operativne kompanije i biti osnovano u Hrvatskoj sa sjedištem u Zagrebu. Kao sastavni dio nagodbe dogovoreno je refinanciranje 'roll-up' kredita uz kamatu od osam posto.

Na pitanje hoće li koncern ostati jedinstven ili će ga se raskomadati i prodavati dio po dio, Weber je kazala da ta odluka leži na budućim vlasnicima. 'Prosječni otpisi budućih vlasnika su na razini od 40% do 70% ili 80%. Velika većina budućih vlasnika su financijske institucije koje dosad nisu dobile niti kunu svog duga plaćenog u gotovini. Jedini način da ti vjerovnici dobiju povrat svog duga je rad na povećanju profitabilnosti i efikasnosti buduće kompanije. To apsolutno ne uključuje prodaju, komadanje, rasparčavanje društva - to znači ulaganje u rast prihoda i ulaganje u rast profitabilnosti', rekla je.

Potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić kazao je da nema opasnosti da poljoprivredna zemljišta i izvori vode pređu u tuđe ruke. 'Kompanija Agrokor je do sada imala samo koncesiju na poljoprivredno zemljište određeni broj godina. Ta zemlja je i dalje državna. I dalje će biti državna kao što je bila i prije 10, 20 ili 50 godina', izjavio je.

'Treba odati priznanje i Martini Dalić i Andreju Plenkoviću i Marici Vidaković', kazao je Tolušić i naglasio da je prihvaćanjem nagodbe ovaj proces došao na polovicu te da slijedi - izglasavanje, potencijalne žalbe na Visokom trgovačkom sudu te implementacija.

Marica Vidaković, predstavnica dobavljača u Privremenom vjerovničkom vijeću, izjavila je da su svi dobavljači prije ovoga procesa morali kalkulirati koliko će dati robe i dodatno se izlagati u lancu opskrbe. U odnosu na 2016. godinu Konzum danas raste i postao je profitabilniji. U odnosu na tu godinu radi se o 8% rasta

Domagoj Hajduković, saborski zastupnik SDP-a, kazao je da bi se, prema njegovom mišljenju, nagodba svakako dogodila jer je to u interesu vjerovnika - da se nagode, dogovore i vide što će biti.

'Da nismo imali ovu epizodu s povjerenikom i lex Agrokorom koji bi bio rezultat, upitao je i odgovorio da bi ruske banke imale oko 20% udjela u vlasništvu Agrokora, a lešinarskih fondova ne bi bilo. Domaći dobavljači imali bi ostalo i ne bi bacili novce na konzultante. Kad je riječ o budućnosti Agrokora treba reći da je 47% u vlasništva banaka. Njima nije u interesu vlasništvo nego novac. Oni će svoj udio prodavati, a kome i kako - to ćemo vidjeti', kazao je.

Izjavio je i da se prije u kuloarima pričalo da se Belje priprema za prodaju mađarskim kupcima. 'Sada je to sasvim izvjesno - ako će se banke toga rješavati i ako postoji zainteresirani kupac koji je voljan platiti cijenu... Navodno postoje već logistički centri koji su spremni u Mohaču da bi preuzeli brigu za proizvode iz Baranje. Odlučivanje će prijeći negdje dalje, a ovdje će biti samo resursi koji će se iskorištavati', kazao je Hajduković.

Agrokora Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kazala je da će priča o Agrokoru trajati još 30 godina. 'Bit će još more sudskih procesa. Lex Agrokor se morao donijeti i moralo se reagirati ovako kako se ragiralo. Ako u datom momentu ne reagirate, imat ćete puno veće štete nego što su svi ti sudski procesi koji će se kasnije javiti. Prema mom mišljenju napravljeno je više koristi nego štete. Što se tiče malih dioničara oni znaju da su zadnji u redu naplate. Što se tiče vlasništva - svi bi mi voljeli da su sva poduzeća Agrokora ostala u hrvatskim rukama', rekla je.

'Dobro je da je nagodba postignuta, vjerujem da će je Trgovački sud prihvatiti', izjavio je ekonomist Ljubo Jurčić i nastavio s prognozom: 'Iduće godine slijedi konsolidacija s vjerovnicima koji su sada dioničari i koji nisu zainteresirani da zadrže vlasništvo. Već 2020. godine doći će do prodaja. Sigurno postoje zainteresirani za određene dijelove Agrokora. Poslije nagodbe Vlada više neće moći utjecati, ali će biti izazov raditi strategiju razvoja hrvatske poljoprivredne industrije. Iako je ekonomski svejedno tko je vlasnik, makroekonomski nije'.