'Vodeća nacija i srce islamskog svijeta' sprema se na veliko osvajanje novih izvora bogatstva, poslovne sreće i profita pod vodstvom 33-godišnjeg princa prestolonasljednika Muhameda bin Salmana, zvanog kratko MbS. Popis velikih želja princ je koncem siječnja službeno obznanio u luksuznom hotelu Ritz u Rijadu pred pažljivo biranim uzvanicima, pozivajući domaće i strane investitore na sudjelovanje u najvećoj obnovi saudijske ekonomije u njezinoj modernoj povijesti.

Infrastrukturna ofenziva samo je dio 'Vizije 2030 kraljevstva Saudijske Arabije', ambicioznog programa reforme pomalo teatralnog naziva kojim se najveći izvoznik sirove nafte na svijetu namjerava drastično odlijepiti od tog glavnog izvora prihoda.

Neke je iznenadilo to što zemlja sa 16 posto globalnih rezervi i opskrbljivač 13 posto globalne potražnje nafte okreće leđa robi koja ju je iz ubogog pustinjskog kraljevstva preobrazila u bogatog svjetskog igrača. Ali zalihe nafte nisu neiscrpne, alternativni izvori energije sve su prisutniji, pa iako 87 posto državnih prihoda Saudijci zahvaljuju crnom zlatu, žele na vrijeme napraviti temeljit ekonomski makeover i preorijentirati se na nove izvore bogatstva.

Premda se o takvom scenariju razmišljalo dugo vremena, reforma je zaživjela 2017. dolaskom na vlast Muhameda bin Salmana, sina starog Čuvara Dviju Svetih Džamija, kralja Salmana bin Abdulaziz Al Sauda. Stari kralj samo je formalno premijer. Stvarni gospodar Saudijske Arabije i stvarni pokretač 'Vizije 2030' jest princ Muhamed.

Čim je preuzeo vlast, MsB je bez pardona dao uhititi sumnjive protivnike, brojne prinčeve, članove vlastite kraljevske obitelji i najbogatije biznismene, optuživši ih za korupciju i zatvorivši u isti hotel Ritz u kojemu je dvije godine kasnije predstavio svoje ambiciozne infrastrukturne planove. Nožem je rezao birokraciju i zakone koji su davili privatni sektor, a ženama ukinuo zabranu vožnje kao znak dobre volje da se približi ideji o ljudskim slobodama zapadnih investitora, o kojima dobrim dijelom ovisi uspjeh njegove 'Vizije 2030'.

Na sam dan obraćanja investitorima, kraljevstvo je zapečatilo 37 ugovora vrijednih 53 milijarde dolara i najavilo 29 drugih vrijednih 960 milijuna. Američki Boeing pristao je na proizvodnju dijelova zrakoplova u saudijskim pogonima, francuska multinacionalka Thales za projektiranje i gradnju električnih sustava surađivat ​​će u vojnoj industriji, američki IBM potpisao je ugovor o istraživanju u IT sektoru i umjetnoj inteligenciji. No je li to dovoljno?

Službeni pozivi velikim ulagačima nisu slučajno stigli baš ovih dana. Tako barem misle promatrači saudijskih prilika, vjerujući da dvor ispituje koliko im je i je li im naštetilo odvratno ubojstvo novinara Washington Posta Džamala Hašodžija u saudijskom konzulatu u Istanbulu početkom prošlog listopada, zgrozivši civilizirani svijet, naročito načinom egzekucije - tijelo žrtve agenti saudijske vlade raskomadali su i u kovčezima ga iznijeli iz konzulata.

Svi su prstom upirali u arogantnog prestolonasljednika kao najvjerojatnijeg naručitelja ubojstva jer nije trpio Hašodžijeve kritike na njegov račun. Neke su zemlje najavile sankcije, a neke, poput Njemačke i Danske, doista su ih provele, obustavljajući izvoz oružja u Saudijsku Arabiju. Na 'pustinjski Davos', kako nazivaju redovni godišnji investicijski forum u Rijadu, u znak protesta prošlog listopada nisu došli čelnici nekih od najvećih multinacionalki, s čelnicima međunarodnih institucija, od šefice MMF-a do šefa Svjetske banke, te ministri ekonomije, trgovine i financija zapadnih zemalja.

Nakon Hašodžijeva ubojstva bogati saudijski iseljenici uglavnom su javno obećavali ulaganja, ali ništa se nije događalo, dok se imovina međunarodnih poduzetnika počela izmještati iz Zaljeva. Unatoč tome Reuters je citirao tvrdnju saudijskog ministra gospodarstva i planiranja Adela Fakeiha da su strane investicije 2018. narasle na 3,5 milijardi, dvostruko više u odnosu na prethodnu godinu, no to se odnosilo na prvih devet mjeseci, prije ubojstva početkom listopada.

Ipak, na nešto kasnijem Summitu G20 u Buenos Airesu jedino je britanska premijerka Theresa May princu skresala u lice što misli o cijelom slučaju, dok su se drugi manje ili više usiljeno rukovali s njime (Putin izrazito srdačno), imajući na umu to da je u nacionalnom interesu njihovih zemalja ostaviti otvorena vrata jednoj Saudijskoj Arabiji koja - prema 'Viziji 2030' - ima namjeru ući među 15 najmoćnijih ekonomija svijeta, udio privatnog sektora u BDP-u povisiti s 40 na 65 posto, 50 posto vojne opreme proizvoditi kod kuće, peterostruko povisiti prihode iz drugih izvora u odnosu na naftu i tako dalje.

Od svih prinčevih ciljeva najnevjerojatniji je projekt Neom, megalomanska ideja o megagradu površinom 33 puta većim od New Yorka te rastegnutim na 460 kilometara obale Crvenog mora. Ime mu je kombinacija starogrčke riječi 'neo' (nov) i početnog slova arapske riječi 'mostakbal' (budućnost). Nova budućnost treba niknuti u sjevernoj regiji Tabuk, na granici s Egiptom i Jordanom, s idejom da postane futurističko središte međunarodnog poslovanja, trgovine, digitalne tehnologije i turizma, 100 posto opskrbljivano energijom iz obnovljivih izvora, grad samovozećih automobila i dostavnih dronova.

U početnu fazu do 2025. treba uložiti 500 milijardi dolara, od čega se 300 milijardi skuplja putem inicijalne javne ponude državne naftne tvrtke Saudi Aramco, a ostalo od privatnih investitora.

Zamišljeno je da se prvo krene izgradnjom aerodroma i otvaranjem zračne linije Rijad-Neom, a potom podizanjem velebnih palača, marine i golf terena namijenjenih starom kralju, prestolonasljedniku i članovima kraljevske obitelji koji su preživjeli prinčev financijski pogrom.

Radovi bi trebali početi u prvom tromjesečju ove godine, ali za sada se ništa ne događa. Zbog slučaja Hašodži i 'toksičnog' princa neki od najvažnijih savjetnika projekta Neom zahvalili su se na toj dobro plaćenoj časti, uključujući arhitekta Normana Fostera, direktora inovacijske tvrtke Sidewalk Labs u vlasništvu Googleova Alphabeta, Daniela L. Doctoroffa, i tajnika za energetiku u kabinetu Baracka Obame, Ernesta Moniza.

Sam princ je krajem prošle godine priznao da u njegov životni projekt Neom trenutno nitko ne želi ulagati, pa će infrastrukturna 'bonanza' pokazati koliko će 'toksičnost' prestolonasljednika doista utjecati na viziju Saudijske Arabije 2030. godine.