Na pitanje zašto se cijene nisu stabilizirale, Marijan Krpan kaže:

“Jedno vrijeme se jesu stabilizirale, ali zbog geopolitičke situacije došlo je do toga da je cijena sirove nafte danas na nivou 93 do 96 dolara po barelu, najviši nivo od 2015. Posljedično cijene derivata su isto na rekordno visokim nivoima na mediteranskom tržištu. Kad bi se dopustilo slobodno formiranje cijena, benzin bi se popeo iznad 12 kuna pa je Vlada ovako htjela zaštititi građane od rekordno visokih cijena.”

Govoreći o prognozama za iduće tjedne, istaknuo je za N1: “Cijena je sad zamrznuta. Prosječno u zadnja dva tjedna raste rekordno, otprilike 20-ak lipa po litri, što je puno. Postoje mehanizmi za regulaciju da se amortizira šok, to je globalna situacija i pokušavamo napraviti sve što je moguće.”

“Događaju se zanimljive stvari. Svijet proizvodi sto milijuna barela nafte dnevno, a treba oko 101,5. I ta razlika od jedan i pol gura cijenu prema gore. Generalni trend je takav da zbog covida i procesa zelene tranzicije sve više naftnih kompanija pretvara se u energetske i ova 2021. je bila godina s najmanje otkrivenih barela nafte od 1946. Svijet prije krize je nalazio oko 20 milijarde barela, a prošle godine samo 4,8”, dodaje Krpan.

Na pitanje hoće li cijene ipak ići dolje objašnjava: “Događa se i globalni proces, civilizacijsko pitanje s puno većim raskorakom – ako bismo se htjeli držati Pariškog sporazuma i ući u kvotu smanjenja globalnog zatopljenja, svijet bi trebao trošiti 38 milijuna barela. Ovaj raskorak između sto i 38 se u budućnosti treba nadoknaditi obnovljivim izvorima, tom tranzicijom idemo.”

S cijenom plina situacija je slična: “Cijena plina rezultat je geopolitičkih previranja. Azija uvijek može ponuditi visoku cijenu, Sjeverni tok nije realiziran, odnosi s Rusijom su takvi kakvi jesu i sve to gura cijenu plina prema gore. Plina ima puno više nego nafte na svijetu. Nafte ima za sljedećih 40, 50 godina, a plina ima dvostruko. Ako se situaciji smiri, cijena će se spustiti, ali sumnjam da će biti na nivoima prije krize.”