Pelješki most je zasigurno najznačajniji projekt Hrvatskih cesta sufinanciran europskim sredstvima. Godina dana je prošla od svečanosti puštanja u promet. Koji je značaj ovog projekta za Hrvatske ceste?

Ne samo da je prošla godina dana, već je mostom u istom periodu prošlo više od dva milijuna vozila. Upravo ta brojka govori o pravom značaju koji most ima, ne samo za Hrvatske ceste već za sve korisnike.

Kada spominjemo Pelješki most prvenstveno govorimo o opsežnom i strateški važnom projektu koji je cestovno povezao kopnom razdvojene dijelove Republike Hrvatske, a time ujedno i teritorij Europske unije. Radi se o tehnički inovativnoj građevini, na razini najznačajnijih suvremenih ostvarenja svjetske mostogradnje. Svjesni iznimne važnosti ovakvog graditeljskog pothvata, uz snažnu podršku Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Hrvatske ceste su spremno prihvatile izazov i krenule u ostvarivanje svog najznačajnijeg projekta. Po završetku detaljne pripreme projekta i nakon odluke o dodjeli bespovratnih sredstava za financiranje, u travnju 2018. godine sklopljen je Ugovor o izvođenju radova s kineskim konzorcijem. Četiri godine izgradnje obilježili su brojni izazovi, usvajanje novih znanja, savladavanje prepreka te svakako i stvaranje divnih uspomena i čvrstih prijateljstava. Po izgradnji on je ispunio svoje ciljeve, povezao je ljude, ojačao gospodarske i kulturne veze te unaprijedio svakodnevni život brojnih lokalnih stanovnika. To je most s dodanom vrijednosti, jer za razliku od ostalih građevina sadrži i jedan poseban element, snažnu emociju hrvatskog naroda kojem je ostvaren dugo željeni san i težnja za teritorijalnom, cestovnom povezanosti. Veseli činjenica da je završetkom izgradnje Pelješkog mosta stvoren prostor za daljnji razvoj zemlje i bolje sutra, što opravdano budi još veći ponos. Pored toga, najveći nacionalni projekt svojim završetkom ostvario je sva početna nastojanja, a to je izgradnja tehnološki suvremenog i ekonomičnog mosta, prožetog emocijama hrvatskog naroda. Pelješki most stoga postao je jedan od novih simbola suvremene Hrvatske.

Hrvatske ceste dobitnik su godišnje nagrade za 2023. godinu koja se dodjeljuje u sklopu Međunarodne konferencije za mostove za projekt izgradnje Pelješkog mosta u kategoriji za izvanredno inženjersko postignuće koje obuhvaća estetski ugodnu i ekološki prihvatljivu praksu u mostogradnji. Ova vrijedna nagrada svrstava naš most uz bok mnogih velikih projekata mostogradnje u svijetu. Medalja Gustav Lindenthal dodjeljuje se za pojedinačno izvanredno postignuće u izgradnji mostova koje pokazuje tehničku i materijalnu inovaciju, estetsku vrijednost, sklad s okolišem ili uspješno sudjelovanje u zajednici, a što su inženjeri diljem svijeta prepoznali upravo u našem projektu.

Spomenuo bih i bitnu činjenicu, a to je kako je u kontekstu financiranja most apsolutni dokaz da možemo uspješno voditi najveće infrastrukturne projekte sufinancirane sredstvima EU fondova, što znači da smo uspješno proveli postupak nabave, organizirali vođenje projekta u svim segmentima koje pokriva investitor te priveli projekt uspješnom završetku.

Cjelokupni projekt povezivanja završio je u travnju ove godine puštanjem u promet zadnjeg dijela stonske obilaznice.

Tako je, obilaznica Stona kao dio velikog projekta građevinski je bila vrlo zahtjevna, a puštanjem u promet i sami korisnici su se mogli uvjeriti u isto jer prolaze ne samo novo izgrađenom cestom već većim brojem impresivnih i složenih objekata. Ova atraktivna cesta duga 7,5 kilometara povezuje čvor Prapratno i naselje Doli, odnosno državnu cestu broj 8, našu Jadransku magistralu. Prolazi zahtjevnim terenom te sadrži još jedan spektakularan most nazvan Ston dug 485 metara, koji prelazi 40 metara nad zaljevom.

Sagrađena je po najvišim ekološkim standardima, od rješavanja odvodnje pa do otvaranja novih vizura. S novog stonskog mosta otvara se pogled prema solani i samom gradu Stonu, a Južno od mosta je tunel Supava dug 1290 metara, dok je sa sjeverne strane tunel Polakovica dug 1240 metara.

Tijekom izgradnje nove obilaznice trebalo je savladati mnoge izazove, od onih proizašlih iz reljefa do nepredvidivih globalnih gospodarskih poremećaja. Može se reći da je europsko sufinanciranje u značajnoj mjeri doprinijelo realizaciji ovog projekta, kojeg smo pripremali kroz dugo razdoblje u kojem je ostvarenje ponekad izgledalo nedostižno.

U okvirima naših mogućnosti i dalje ćemo graditi modernu cestovnu mrežu jer poveznice hrvatskih regija s europskim pravcima zalog su Hrvatskih cesta za budućnost društva i gospodarstva.

Kako napreduju radovi na još jednom projektu financiranom europskim novcem, na cesti D403 kod Rijeke, često nazivanom najskupljom cestom u Hrvatskoj?

Radove ćemo završiti tijekom ovog ljeta, a kada će dionica biti spremna za upravne postupke, od tehničkog pregleda do ishođenja uporabne dozvole i puštanja u promet. Nova državna cesta DC403 znatno će rasteretiti gradske prometnice od teretnog prometa prema Luci Rijeka i kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala, a građanima Rijeke donijet će bržu poveznicu između zapadnog dijela centra Rijeke i riječke obilaznice, čime će se isto tako rasteretiti promet u centru grada. Naglasio bih kako je i ovaj projekt potvrdio ono čime se vodimo unutar Hrvatskih cesta – a to je važnost formiranja projektnih timova. Upravo spomenuto smatram jednim od svojih glavnih zadataka, budući okupljanje kompetentnih ljudi i njihovo motiviranje u državnom poduzeću nije lak zadatak, međutim smatram da smo tijekom vremena postigli zadovoljavajući uspjeh. Na prvom mjestu definitivno su zaposlenici, koje educiramo i potičemo na usavršavanje kako bi mogli preuzimati određene uloge na velikim projektima. Prije početka izgradnje za većinu naših projekata financiranih iz EU fondova praktički smo već imali usuglašen i potvrđen projektni tim zaposlenika Hrvatskih cesta, od voditelja projekta, inženjera različitih profila, te kolega specijaliziranih za područja javne nabave, vidljivosti, sigurnosti prometa i slično.

Što je s brzom cestom Omiš – Split?

Nova multimodalna platforma splitske aglomeracije strateški je projekt Vlade RH, i kao takav, svojom će provedbom otvoriti pristup novoj trajektnoj luci Krilo Jesenice u koju će biti izmješten dio trajektnih linija iz Splita u ljetnoj sezoni. Istodobno će se izbjeći postojeća „uska grla“ na križanju u Stobreču ali i kroz grad Omiš na mostu preko Cetine. Također, obnovom postojeće DC8 na dionici od 20 km znatno će se pridonijeti poboljšanju, trenutno vrlo niske razine sigurnosti u prometu. Projekt je naveden kao prvi prioritet u kontekstu novih cestovnih projekata za sufinanciranje sredstvima EU, u sklopu Operativnog Programa za razdoblje do 2027. godine.

Izgradnja sa strane Omiša i sa strane Solina odnosno Splita započela je dionicama koje se financiraju iz vlastitih sredstava Hrvatskih cesta, odnosno iz proračuna, a što predstavlja onaj nužni nacionalni dio sredstava. Sa strane Solina uskoro ćemo započeti izgradnju od čvora Mravince, kojim se priključujemo na brzu cestu čvor Dugopolje – Split.

Koje ste ostale važne projekte dovršili ili pokrećete iz EU fondova?

U razdoblju od 2015. godine do danas Hrvatske ceste su u potpunosti provele tj. do kraja 2023. godine će do kraja provesti 22 Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava ukupne vrijednosti 277.839.300,07 €, a na koji iznos je potrebno ubrojiti i onaj najveći, 23. Ugovor, to jest 357 milijuna eura bespovratnih sredstava koji se odnose na vrijednost projekta Cestovnog povezivanja s južnom Dalmacijom, odnosno na izgradnju Pelješkog mosta, pristupnih cesta i stonske obilaznice, projekta kojeg smo izdvojili na samom početku razgovora. Polovica spomenutih projekata odnosila se na studijsku dokumentaciju, dok ostatak podrazumijeva izgradnju prometnica. Kada govorimo o dovršenim, odnosno o projektima pri samome dovršetku, tu je posebno važno istaknuti kako su istima obuhvaćene izgradnje obilaznica diljem RH od južne obilaznice Osijeka, obilaznice Petrijevaca, obilaznice Vodica, potom most kopno – otok Čiovo, Sanacija 23 opasna mjesta diljem RH, izgradnja obilaznice Apševaca i Lipovca kao jedne od faza izgradnje projekta Srijemske granične transverzale, te naravno ranije spomenuta Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom i izgradnja državne ceste DC403.

Budući sam spomenuo izgradnju obilaznice Apševaca i Lipovca moram istaknuti kako će se dovršetkom iste u duljini od 4,2 kilometra zaobići dionica državne ceste kroz naselja Apševci i Lipovac koja su identificirana kao crne točke. Svrha ovog projekta je poboljšanje cestovne sigurnosti te time i smanjenje broja nesreća s materijalnom štetom, kao i smanjenje broja ozlijeđenih i poginulih na državnim cestama. Također, cesta u izgradnji povezuje postojeći čvor Lipovac na autocesti A3 (dio TEN T osnovne mreže) te se na taj način poboljšava povezanost sekundarnih i tercijarnih čvorišta sa TEN-T mrežom. Dodatno, njome se smanjuje prometno zagušenje i negativni ekološki utjecaji, prilagođava se klimatskim promjenama te povećava konkurentnosti lokalnih ekonomija putem bolje pristupačnosti drugim tržištima korištenjem novog prometnog spoja.

Općenito govoreći o našim planovima, do kraja ove godine cilj je sklopiti Ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava za izgradnju Multimodalne platforme splitske aglomeracije, kao i za izgradnju brze ceste Bjelovar – Virovitica – Državna granica (Terezino Polje), dok za 2024. godinu radimo i na ostalim projektima primarno usmjerenim ka povećanju sigurnosti cestovnog prometa.

Kolika je važnost EU fondova za razvojne projekte?

Sama namjena korištenja sredstava fondova EU u RH, pa i drugim zemljama Članicama, je financiranje takozvanih razvojnih projekata od značaja kako za državu u kojoj se ti projekti provode, pa tako i za Europsku Uniju u cjelini. Ciljevi Operativnih programa svake države članice okrenuti su ka razvoju područja od strateškog interesa svake države bilo da se radi o poljoprivredi, zapošljavanju, obrazovanju, kulturi, znanosti, istraživanju i razvoj, ulaganju u poduzetništvo, zdravlju, informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, okolišu, energetici ili prometu. Naravno, s obzirom na prirodu poslovanja poduzeće Hrvatske ceste okrenute su provedbi investicija upravo u potonjem sektoru. Naime, promet je sektor kojeg karakteriziraju investicije izrazito visoke financijske vrijednosti, stoga ne čudi da je velika većina javnih investicija u tom sektoru pokrivena sredstvima EU. Sama priprema takvih projekata je znatno kompleksnija, jer korisnici bespovratnih sredstava prilikom pripreme svojih investicija uz interese države moraju uzeti u obzir i ciljeve Europske Unije, ne bi li se u konačnici postigao jedinstven, učinkovit prometni sustav ne samo na razini zemalja članica, već i na razini Unije. Dakle, ako se i pokuša zanemariti financijski značaj bespovratnih sredstava EU, sama ujednačena metodologija pripreme i provedbe EU financiranih prometnih projekata je dovoljan pokazatelj važnosti EU fondova na razvojne projekte države članice. Povlačenje sredstava iz EU fondova svakako je željeni način financiranja velikih infrastrukturnih projekata. Isti su uvijek financijski izazov pa je mogućnost korištenja sredstava iz EU fondova jedno od rješenja koje omogućuje njihovu provedbu, ali i rasterećenje proračuna, a time ujedno stvara mogućnost financiranja drugih projekata iz vlastitog proračuna.

Možete li nam ukratko opisati dosadašnji angažman Hrvatskih cesta u projektima Europske unije koji se bave boljom povezanošću Europe?

Hrvatske ceste već dugi niz godina sudjeluju u ovakvim projektima, o Pelješkom mostu, kao i o većim strateškim projektima smo već dovoljno rekli, tako da bih se osvrnuo na projekte povezivanja u sklopu CEF programa (CEF – Connecting European Facility – instrument za povezivanje Europe). CEF je fond Europske unije osnovan 2014. za infrastrukturna ulaganja diljem Unije u prometne, energetske, digitalne i telekomunikacijske projekte, čiji je cilj veća povezanost između država članica EU-a. Djeluje kroz bespovratna sredstva, financijska jamstva i projektne obveznice. Hrvatske ceste su u sklopu CEF-a sudjelovale u projektima Crocodile 2 Croatia i Crocodile 3 Croatia u kojima smo sudjelovali uz Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te ostale upravitelje cestovne infrastrukture. Glavni cilj projekata bio je ujednačavanje Inteligentnih transportnih sustava (ITS-a) između svih subjekata u cestovnom sektoru. Kroz ove projekte Hrvatske ceste su uspostavile Središnji centar za nadzor i upravljanje prometom na državnim cestama u Karlovcu te smo modernizirali centre za upravljanje prometom u Dugopolju, Sv. Iliji i Dubrovniku.

Uspostavom Središnjeg centra za nadzor i upravljanje prometom omogućena je integracija svih telematičkih sustava u vlasništvu Hrvatskih cesta d.o.o. i na taj način olakšan je nadzor i upravljanje prometom na mreži državnih cesta te je centralizirano prikupljanje podataka o stanju na cestama na jednoj lokaciji. Riječ je sustavu brojenja prometa, meteorološko-informacijskom sustavu, sustavu za podršku upravljanju prometom u uvjetima olujnog vjetra (anemoalarm), sustavu za praćenje zimskog održavanja i ophodarske službe na državnim cestama te radiokomunikaciju, sustavu nadzora osovinskog opterećenja, sustavu za obavješćivanje o stanju i prohodnosti cesta te semaforskom sustavu. Također, kroz projekt Crocodile II Croatia je uspostavljena i Nacionalna pristupna točka, a projekt je sufinanciran EU novcima s udjelom od 85% ukupne vrijednosti projekta.

Možete li nam pojasniti što predstavlja Nacionalna pristupna točka te gdje, kako i kome su dostupni podaci koji se tamo prikupljaju?

Nacionalna pristupna točka je digitalni registar podataka koji pruža usluge dostupne kroz Inteligentne transportne sustave (ITS), informacije potrebne za kontrolu i upravljanje prometom putem digitalnih baza podataka te objedinjuje i omogućuje razmjenu i ponovnu uporabu informacija u stvarnom vremenu o prometnim uvjetima prije i tijekom putovanja. Cijeli sustav Nacionalne pristupne točke proizlazi iz ITS Direktive koju je objavila EU koja daje smjernice za stvaranje jedinstvenih uvjeta i tehničkih pravila u svim državama članicama kako bi se osigurala jednaka kvaliteta ITS usluga. Osim direktive tu su delegirane uredbe proizašle iz direktive koje pojedinačno dodatno definiraju prioritetne radnje za razvoj i korištenje specifikacija i normi za pružanje multimodalni putnih informacija, prometnih informacija u stvarnom vremenu unije, pružanje besplatnih informacija koje se odnose na sigurnost na cestama, te pružanje informacija o sigurnim i zaštićenim parkirnim mjestima za teretna vozila (kamione) i gospodarska vozila.

Svi ovi podaci, uglavnom o cestovnom prometu, u strukturiranom obliku objavljuju se na Nacionalnoj pristupnoj točki. Na našoj Nacionalnoj pristupnoj točki nalaze se podaci iz sustava Hrvatskih cesta, Hrvatskih autocesta, Autoceste Zagreb-Macelj, Hrvatskog autokluba, Hrvatskih željeznica, Jadrolinije… Navedeni podaci su dostupni na www.promet-info.hr te su svima dostupni besplatno. Valja napomenuti kako Nacionalna pristupna točka nije putni servis kao što su to HAK, Garmin, Tom Tom ili Google, zadaća Nacionalne pristupne točke je prikupljanje i objedinjavanje putnih i prometnih informacija na jednom mjestu u formi protokola koje je razvila Europska Komisija i koji su svima dostupni besplatno i na jednak način.

Rekli ste da su u Nacionalnoj pristupnoj točki dostupne i druge prometne i putne informacije osim cestovnih. Možete li nam pojasniti o čemu se radi?

Sukladno Zakonu o pružanju informacija o multimodalnim putovanjima, tijela nadležna za promet, prijevoznici, upravitelji infrastrukture i pružatelji usluga prijevoza na zahtjev jednom godišnje, do 31. siječnja za prethodnu godinu, dostavljaju društvu Hrvatske ceste d. o. o. potrebne metapodatke kako bi se korisnicima omogućilo korištenje statičnih podataka putem NPT-a. Sukladno tome, Hrvatske ceste su u studenom prošle godine uspostavile i Nacionalnu pristupnu točku za multimodalne informacije u prometu gdje se prikupljaju i objedinjuju svi trenutno dostupni podaci o voznim redovima, linijama, ali i drugim dostupnim servisima kao što su NEXT BIKE te je uspostavljen i tzv. Local journey planner – odnosno rutni vodič za putovanja gdje se ti podaci koriste za planiranje putovanja. Na taj način moguće je planirati putovanje iz primjerice Zagreba prema Bolu na Braču korištenjem različitih vidova transporta, pri čemu korisnik dobije informaciju o tome kada polazi vlak, trajekt, je li dostupan bicikl i slično. Naravno, najveći izazov je dobiti strojno čitljive podatke u nekom od propisanih digitalnih formata, ali slično je i u drugim zemljama EU. Želim naglasiti kako smo zajedno s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, od 2021. godine uključeni i u projekt NAPCORE, sufinanciran iz programa Europske komisije u sklopu Instrumenata za povezivanje Europe te osmišljen kako bi unaprijedio interoperabilnost Nacionalnih pristupnih točaka kao okosnice europske razmjene podatak vezanih uz mobilnost.

Kao upravitelj cestovne infrastrukture možete li nam reći kako ICT te općenito razvoj digitalnih tehnologija utječe na sigurnost prometa?

Razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije značajno doprinosi povećanju sigurnosti prometa, kako direktno tako i indirektno. Naime, kada govorimo o direktnom utjecaju na sigurnost prometa možda najbolji primjer tome je upravljanje prometom u tunelima, koji su najkritičniji i najkompleksniji dio cestovne infrastrukture u smislu upravljanja sigurnošću prometa. Stoga se u tunelima putem različite opreme prikupljaju podaci o gustoći prometa, kvaliteti zraka te određenim rizičnim događajima kao što su pojava dima, vožnja u kontra smjeru, rasutom teretu ili pješacima unutar tunela. Sve te informacije prenose se putem komunikacijske opreme u centar za nadzor i upravljanje prometom gdje se podaci obrađuju i pohranjuju te se pokreću odgovarajući scenariji i algoritmi kojima se upravlja prometnim tokom te se po potrebi ograničava brzina prometa, aktiviraju znakovi opasnosti, a u konačnici, ukoliko je potrebno, i zatvara tunel za promet. Nadalje, tu je prijenos informacija o stanju na cestama, razmjena informacija između različitih upravitelja cesta, ne samo unutar države nego i između država, razmjena prometnih informacija s drugim subjektima koji se bave informiranjem o stanju u prometu, sve kako bi se sudionike u prometu pravovremeno informiralo o potencijalno opasnim situacijama u prometu, čime se povećava ne samo sigurnost nego i protočnost prometa te se smanjuju zastoji i negativan učinak na okoliš, što također ne treba zanemariti.

S druge strane razvoj digitalne tehnologije je neupitno uzrokovao i određene negativne učinke kada je u pitanju sigurnost prometa, prije svega u smislu distrakcije vozača zbog korištenja mobitela tijekom vožnje. Međutim isti problem distrakcije treba sustavno rješavati, prije svega edukacijom, pa tako i Hrvatske ceste svake godine sudjeluju u projektu Dan bez mobitela u sklopu kojeg ste vjerojatno primijetili plakate „Ne koristi mobitel dok voziš“.