Odluka se vremenski poklopila s teškoćama zapadnih kompanija u Rusiji zbog američkih sankcija, a Gazpromu bi mogla ograničiti pristup Shellovoj tehnologiji i povećati potrebu za financiranjem.

Shell već dugo surađuje s ruskim energetskim tvrtkama, a nedavno je objavio da proučava moguće posljedice nedavne Gazpromove odluke o punoj integraciji postrojenja za preradu LNG-a i plina na Baltiku.

"Nakon Gazpromove objave od 29. ožujka o konačnom konceptu razvoja Baltičkog LNG-a, odlučili smo stopirati naše sudjelovanje u ovom projektu", izjavio je u priopćenju Cederic Cremers, predsjednik Shellova ruskog poslovanja.

"S Gazpromom sudjelujemo na nizu drugih pokrenutih projekata, uključujući i Strateški savez kojeg su dvije kompanije dogovorile u 2015. godini. Ova odluka neće utjecati na njih“, dodao je Cremers.

U Gazpromu nisu željeli komentirati najnoviju Shellovu odluku.

Shellovo povlačenje iz projekta Baltic LNG ostavlja otvorenim pitanje dostupnosti nužne tehnologije. Shell ju je razvio za pogon LNG-a Sakhalin Energy a u veljači je objavio da je s Gazpromom ušao u zajedničko ulaganje pola-pola, u sklopu kojeg je ruska kompanija trebala na temelju Shellovog znanja razviti vlastitu tehnologiju hlađenja plina.

Očekivalo se da će taj projekt de facto zaštiti Rusiju od negativnih posljedica novih američkih sankcija, budući da je u sektoru LNG-a ključna tehnologija u vlasništvu nekolicine velikih igrača, poput Shella, Exxona i Totala.

Rusija je pod američkim sankcijama od 2014. zbog uloge u ukrajinskoj krizi. Iako sankcije ne pogađaju izravno proizvodnju ukapljenog plina, znatno su otežale prodaju i sudjelovanje inozemnih partnera u projektima.