Hrvatska u odnosu na mnoge zemlje članice Europske unije ima visoku stopu PDV-a na sir. Primjerice, u Italiji je ta stopa četiri posto, Francuskoj 5,5 posto, u Njemačkoj sedam posto, dok je u Hrvatskoj PDV na sir 25 posto. Zato su proizvođači paškog sira i mali mljekari Vladi uputili zahtjev u kojem traže smanjenje te, smatraju, previsoke stope poreza na dodanu vrijednost. Dođe li do toga povećala bi se potrošnja sira, a i cijena bi mu bila niža, istražila je HRT-ova novinarka Žana Morović Rudić
Bez poreznog rasterećenja, poslovna perspektiva sirarima ne miriše na dobro. 'Udruga proizvođača paškog sira zajedno s Udrugom hrvatske male mljekare odlučila je pokrenuti zahtjev za smanjenje PDV-a na sir i na mliječne proizvode. Naime, imamo najveću stopu PDV-a na sir i mliječne proizvode od svih zemalja članica Europske unije. Samo za usporedbu, u Sloveniji je ta stopa PDV-a 9,5 posto, u Italiji i Španjolskoj je četiri posto, u Irskoj je nula postostopa PDV-a', rekla je za HRT Martina Pernar Škunca, predsjednica Udruge proizvođača paškog sira Otoka Paga.
Pojasnila je da Udruga predlaže stopu PDV-a od 0-5 posto. Dodala je i da im je nelogično to što je PDV na mlijeko pet posto i država subvencionira proizvodnju mlijeka i potiče ga, dok je s druge strane tako visok PDV na sir i mliječne proizvode. 'Prihvaćamo i pet posto kao nekakvu normalnu stopu za PDV za mliječne proizvode', rekao je Šime Gligora, direktor Sirane Gligora.
Puno je nelogičnosti, počevši od državnih nameta koji ugrožavaju konkurentnost hrvatskih sireva. Suvlasnik MIH Sirane Kolan Šime Pernjak kaže da se umorio od 'puste birokracije i hrpetine papira'. 'Većina njih bi se mogla smanjiti, pojednostaviti, urediti da bude jednostavnije, da bude lakše. Velik problem stvara PDV koji uzima većinu prihoda sebi. Svima nama je jasno da i država mora od nečega živjeti i te institucije koje su i nama u službi, da se razumijemo, ali smatram da bi se ovu branšu ne samo na otoku Pagu, nego u cijeloj Hrvatskoj trebalo zaštititi jer je pred izumiranjem', ustvrdio je Pernjak u razgovoru za HRT.
Posljedice je ostavila i ovoljetna suša; na škrtom kamenu Paga ovce nisu našle dovoljno hrane pa su stoku morali prihranjivati. U odnosu na lani, troškovi su udvostručeni. 'Od samog starta. U stočarskoj proizvodnji digle su se cijene stočne hrane. Stočna hrana se digla zato što se diglo umjetno gnojivo. Cijene umjetnog gnojiva su narasle zbog troškova energije. Pa samim tim i cijena mlijeka. Znači, cijena mlijeka je 50 posto veća u otkupu nego je bila prošle godine. Energenti su išli gore, struja je trostruko skuplja, plin dvostruko i troškovi ambalaže, kartona, folija sve je to otišlo gore', rekao je Gligora.