'Loša je godina zbog mraza', govori za tportal Matija Mihalj, vlasnik tvrtke Budimci s 26 hektara voćnjaka u okolici Đakova te u okolici Darde u Baranji. Jabuke ubiru s 24 hektara, a ostatak im je pokriven kruškama.

'Broj radnika u berbi, koja je skoro gotova, ove godine se prepolovio, kao uostalom i urod', jasan je Mihalj, napominjući da im se urod u dobrim godinama prosječno kretao oko 50 tona po hektaru dok su ove godine sve sorte podbacile, osim gale.

'Urod se kreće između 30 i 40 tona po hektaru. Kruške su potpuno podbacile jer ih je uništio mraz, tako da će sve što smo ubrali otići u preradu, za proizvodnju soka', govori Mihalj, napominjući da su za berbu angažirali oko 15 do 20 ljudi, a njihova satnica iznosi 28 kuna.

Ističe kako su uočili da mlađi ljudi nisu zainteresirani za ovaj posao pa se orijentiraju na one koji žele raditi u voćnjaku, a mahom su to osobe '60 plus godina'.

Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ), nedavno je rekao da se ovogodišnji urod domaće jabuke procjenjuje na oko 57.000 tona, što je 12 posto manje u odnosu na prošlu godinu.

'U Hrvatskoj, što se tiče proizvodnje jabuka, imamo generalno zabrinjavajuću situaciju', rekao je za Hinu, dodajući da su površine pod jabukama unazad nekoliko godina gotovo prepolovljene na svega oko 3000 hektara proizvodnje za komercijalne potrebe. Drastično smanjenje površina pripisuje elementarnim nepogodama, najviše suši, mrazu i tuči.

'Od 2012. godine, kada nas je pokosio prvi mraz, svaka godina je sve gora. Imamo hladna proljeća, mraz, sušna ljeta, obilne kiše u jesen... Posljednjih godina je vrlo loše i za neke sorte jabuka koje imam u voćnjaku gotovo i ne znam kako izgledaju, jer ih nije bilo', govori za tportal Vedran Šunjić, vlasnik OPG-a Šunjić s 25 hektara zemlje na kojoj uzgaja jabuke, jagode i lubenice u Petrijevcima nedaleko od Osijeka.

Dio uroda prodaju na glavnoj osječkoj tržnici, na kojoj imaju štandove s prepoznatljivim natpisom 'Domaće iz Petrijevaca'.

'Ove godine nismo imali potrebe za angažmanom dodatnih radnika u berbi. U boljim godinama trebalo nam je još toliko. Imamo stalno zaposlenih osam ljudi', dodaje.

Kaže da se klima mijenja te da su 'voćari razočarani jer su prepušteni sami sebi'.

'Država još pogura ratare, a voćarima je voda došla do grla', slikovit je Šunjić.

Voćarima glavobolje stvara strelovit rast cijena struje, ambalaže, kao i transporta, uz potreban repromaterijal. Šef Hrvatske voćarske zajednice procjenjuje da će cijena proizvedene jabuke iznositi minimalno oko 30 do 35 posto više nego proteklih godina, a skladištenja i pakiranja čak i do 50 posto. U razgovorima s vodećim hrvatskim otkupljivačima jabuka, Hrvatska voćarska zajednica načelno je dogovorila da se u otkup prve klase krene s najmanje četiri kune jer je to minimalna cijena koja bi im 'koliko-toliko' omogućila nastavak proizvodnje.

Uz takvu otkupnu cijenu, izračunali su, cijena jabuka na policama u nadolazećoj prodajnoj sezoni kretala bi se od osam do 12 kuna, što je povećanje za oko 25 posto, odnosno za otprilike 1,5 kuna, a kako je rekao Markota, manje je to nego u ostatku Europe.