Prije dva mjeseca i ministar financija Zdravko Marić najavio je donošenje zakona o otpisu dugova na nacionalnoj razini, koji bi trebao osjetno smanjiti broj blokiranih.

U međuvremenu, Marić se našao u nemilosti zbog Agrokora, a zaljuljala se i cijela Vlada pa je i njegov plan oprosta dugova pao u zaborav.

U protekla dva mjeseca stanje blokada se dodatno pogoršalo. Broj građana s blokiranim računima povećan je za 1.785 dostigavši 330.762, a dug je narastao za 840 milijuna kuna na 42 milijarde kuna.    

Pritom su građani najviše, 23,3 milijarde kuna ili 55,6 posto dugovali bankama i drugim financijskim institucijama. Po udjelu blokiranih u ukupnom i radno sposobnom stanovništvu prednjače Sisačko-moslavačka i Koprivnička županija, a među gradovima i općinama Križevci, Dugo Selo, Sisak i Čakovec. Nedavno je na problem blokiranih ukazala i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

Podsjetimo, Marićev koncept otpisa dugova, koji se sveo na nekoliko osnovnih naznaka,  izazvao je živahnu diskusiju u kojoj su stručnjaci i zainteresirane strane iznijele svoja viđenja ovoga problema. Evo što se iskristaliziralo iz postojeće prakse, vladinih najava i stavova zainteresiranih strana.

1. Koja je granica za otpis dugova?

Dugovi će se otpisivati do visine prosječne plaće. Za prošlu godinu prosječna plaća iznosila je 5.685 kuna.   

2. Tko bi imao pravo na otpis dugova?

Osim najave da bi se otpisivati dugovi do visine prosječne plaće, drugi kriteriji nisu razrađeni. Kad bi visina duga bila jedini kriterij, oko 90.000 građana dobilo bi pravo na oprost. Međutim, za očekivati je da oprostom neće biti obuhvaćeni svi blokirani iz navedene kategorije nego će se uvesti i dodatni kriteriji poput duljine blokade, imovinskog cenzusa, socijalnog statusa, visine primanja i sl.

3. Koje bi se vrste dugova otpisivati?

Zakon bi se prvenstveno odnosio na oprost dugova prema središnjoj državi, gradovima i općinama te državnim i komunalnim poduzećima. Razmotrila bi se i mogućnost da se u program otpisa uključe i drugi vjerovnici poput banaka i telekom operatera s kojima će se pokušati dogovoriti jedinstveni kriteriji za jednokratni otpis dugova.

4. Što banke traže da bi sudjelovale u programu otpisa dugova?

Hrvatska udruga banka spremna je sudjelovati u izradi propisa kojim bi se regulirala mogućnost otpisa dugova prema građanima u financijskim teškoćama. Pritom je za banke bitno da se precizno razrade socijalni kriteriji i osigura povoljan porezni tretman (priznavanje poreznog odbitka) kako bi se privatni vjerovnici motivirali na otpis.

5. Kada se može očekivati zakon?

Prema Marićevom planu, tijekom ove godine Ministarstvo financija pripremit će prijedlog zakona i provesti javnu raspravu, a zakon bi trebao stupiti na snagu iduće godine.

6. Hoće li Bruxelles stopirati donošenje zakona?

Europska komisija sigurno bi uložila primjedbe na donošenje zakona o oprostu dugova budući da za rješavanje problema građana u financijskim teškoćama preferira druge institute poput zakona o osobnom stečaju ili pak mjere socijalne pomoći.

7. Što je sa Zakonom o stečaju potrošača?

Od početka 2016. na snazi je Zakon o stečaju potrošača koji prezaduženim građanima, uz stručno posredovanje, omogućuje svođenje dugova na razumnu mjeru, a vjerovnicima naplatu barem dijela potraživanja. Dosadašnja praksa pokazuje da vrlo malo blokiranih osoba pokreće osobni stečaj. U nešto više od godinu dana pokretanje izvansudskog postupka, koji prethodi postupku stečaja pred sudom, zatražila su samo 744 građanina i dva obrtnika. Pritom je sklopljeno samo devet izvansudskih nagodbi između potrošača i vjerovnika, a 403 postupka završila su bez uspjeha.

Donošenje zakona o oprostu dugova dodatno bi demotiviralo korištenje ovog instituta koji je trebao biti glavna poluga za razrješavanje dugova blokiranih građana.

9. Trebali li mijenjati pravila ovrha umjesto otpisa dugova?

Dio stručnjaka smatra da je glavni uzrok ekstremnog povećanja broja blokiranih građana problematični ovršni zakon koji javnim bilježnicima i odvjetnicima dopušta ovrhu na temelju izdanog računa bez posredovanja suda. Tako se generiraju dodatni troškovi, i nekoliko puta veći od glavnice duga, koji dovode do dugotrajnih blokada. Stoga smatraju da je za rješavanje problema blokiranih puno važnije promijeniti ovršni zakon nego donositi zakon o oprostu dugova.

10. Kakva je dosadašnja praksa s oprostom dugova?

Vlada Zorana Milanovića početkom 2015. omogućila je otpis dugova do 35.000 kuna najsiromašnijim kategorijama građana. Uz državu su u oprostu dugova sudjelovali i privatni vjerovnici s kojima je potpisan sporazum. Premda je tadašnja vlada procijenila da bi oprostom moglo biti obuhvaćeno oko 60.000 građana, na kraju je kriterije za otpis zadovoljilo tek oko 17.000 prezaduženih.

Oprostom su bili obuhvaćeni korisnici socijalnih naknada, primatelji invalidnina te građani čija mjesečna primanja u posljednja tri mjeseca nisu prelazila 2.500 kuna, odnosno za samca 1.250 kuna. Osim toga, kandidati za oprost nisu smjeli imati ušteđevinu niti drugu značajniju imovinu.