Dodatan problem je visoka cijena, a koja je proteklih tjedana na europskim burzama više puta probijala rekordne razine od 1250 i više američkih dolara za tisuću kubika prirodnog plina.

S druge strane Vlada i stručnjaci iz Hrvatske slali su umirujuće poruke - Hrvatska ima dovoljno plina pred sezonu grijanja, većina ga je kupljena na dugoročne ugovore još u proljeće, kad su cijene bile niske, tako da, drugim riječima, što se plina tiče - nema zime.

Dok Europa čeka da Sjevernim tokom i mlađim mu bratom Sjevernim tokom 2 krenu ozbiljnije količine plina, Hrvatska uživa povoljan položaj, zbog čega se treba upitati je li za to zaslužan i plutajući LNG terminal na Krku, za koji se godinama govorilo da će nas učiniti manje otpornima na energetske šokove i donijeti dugo željen alternativni pravac dobave prirodnog plina.

Na naša je pitanja odgovorio energetski stručnjak Igor Grozdanić govoreći da se LNG pokazao kao odlična investicija u hrvatsku energetiku.

'LNG je prekrasan projekt, šteta je samo što smo ga radili doslovno od 1989. godine u nekoliko varijanti, ali je konačno došao, u manjem obimu, no dobro je da smo ga napravili. On nam sad koristi i kao rezerva, back-up skladište', kaže uvodno Grozdanić.

Zbog vlastitog LNG terminala, dodaje, imamo alternativni pravac dobave te ne ovisimo o dobroj volji Moskve ili o rusko-europskim prijeporima.

'Sada imamo dovoljno svojih zaliha za opskrbu i prezimljavanje. Treba znati da je dekarbonizacija najvažnija iduća stvar u idućih deset godina u Hrvatskoj, a LNG pomaže pri dekarbonizaciji', kaže Grozdanić te podcrtava:

'Ključno je razumjeti zašto je prirodni plin još uvijek važan - sav plin koji dolazi u Europu, a da nije iz ruskog pravca, gura u drugi plan ugljen, tj. elektrane na ugljen. Dobar je za građane jer služi za balansiranje i upotpunjavanje - bez LNG-a terminala počeli bismo paliti još više elektrana na ugljen.'

Dobra je dimenzija LNG-a, dodaje Grozdanić, to što pomaže spuštati cijenu ruskog plina i upotpunjuje zelenu tranziciju: 'Terminal povećava povjerenje građana u domaći energetski sustav te potpomaže u većoj plinofikaciji Dalmacije. Budućnost je u obnovljivim izvorima, a prirodni plin je tranzicijsko rješenje u tome.'

Sredinom mjeseca predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP) Dalibor Pudić izjavio je da je na tržištu primjetan rast proizvodnje LNG-a, a veća proizvodnja znači i nižu cijenu. Proizvodnja LNG-a godišnje raste po stopama od oko 13 posto dok se proizvodnja klasičnog, zemnog plina povećava po stopi od oko dva posto.

Pudić je tom prilikom izjavio i da se cijena plina za kućanstva u Hrvatskoj neće mijenjati do 1. travnja iduće godine, no poručio je da se zaista ne zna kakve nas cijene čekaju 2022. godine.