Mlađ morune zaplivala je vodama Ribnjačarstva Poljana u ožujku ove godine. U kombinaciji stabilnih tehnoloških uvjeta i dobrih ekonomskih pokazatelja, izračunali su ondje, prvo meso ove ribe na hrvatskom tržištu moglo bi se naći za dvije do tri godine.    

'U ovoj fazi planira se uzgoj u dvogodišnjem, odnosno trogodišnjem ciklusu radi proizvodnje mesa i stavljanja na tržište u obliku svježeg i prerađenog proizvoda (fileti, kotleti, svježi, marinirani i dimljeni)', objašnjava za tportal cilj pilot-projekta direktor Ribnjačarstva Poljana, veterinar Milan Božić.

Uzgoj morune ovim ribnjačarima iz okolice Bjelovara predstavlja profesionalni izazov, dok s druge strane kalkuliraju s potencijalnim, kažu, ekonomsko-komercijalnim razlozima.

'Moruna brzo raste i gotovo je nema na tržištu kao standardnog ribljeg proizvoda, pa se očekuje dobra potražnja uz odgovarajuću cijenu', dodaje on.  

A koliko se kreće cijena kilograma mesa morune na tržištu, pitamo ga.

'Povremeno se nađe meso ženki kojoj je izvađen kavijar, a riječ je o jedinkama od 50 do 100 i više kilograma. Očekuje se cijena viša od pet, šest eura po kilogramu u veleprodaji, koja vrijedi i za ostale vrste jesetri', odgovara nam.

Ovim je ribnjačarima namjera proizvoditi meso u kratkom uzgojnom ciklusu pa, ako se to pokaže isplativim, planiraju prenamijeniti uzgojne hale i tehnologiju.

'Ako to uspije, sve je moguće', dodaje kratko.

Tijekom probne proizvodnje opipat će potrebne biotehnološke parametre, utvrditi nedostatke sustava i obaviti preinake.

'Susreli smo se i s mnogim problemima te žrtvovali dio populacije prije stabilizacije sustava', prisjeća se Božić.

Ova tvrtka jedina u Hrvatskoj zagrizla je u proizvodnju ove riblje vrste, dok su u Europi po uzgoju morune poznati Rusi, Ukrajinci i Moldavci. Ipak, još nitko je ne uzgaja, koliko im je poznato, isključivo za proizvodnju mesa.  

Donedavno se u Ribnjačarstvu Poljana, tvrtki koja je prema posljednjim službenim podacima Poslovne Hrvatske prošle godine uprihodila 11,03 milijuna kuna, a dobit joj je iznosila 2,88 milijuna kuna, proizvodili i jegulje iako su primarno orijentirani na uzgoj popularnih slatkovodnih vrsta, poput soma, smuđa, amura, šarana, štuke, linjaka i karasa.

'Od jegulje smo privremeno odustali zbog problema oko opskrbe s mlađi koja se uvozi, a postala je teško dostupna zbog ograničenih količina iz prirodnog mrijesta i mjera zaštite prirodnih populacija od prekomjernog izlova. Bez toga nije moguće planirati i uspješno proizvoditi', dodao je Božić.

Za morunu su se, kaže, odlučili sasvim slučajno. Znatiželju im je zagolicalo predavanje o uzgoju jesetri i proizvodnji kavijara u svijetu kojem su nazočili tijekom Međunarodne konferencije o akvakulturi u Vukovaru.

'Riječ je o iznimno ugroženoj vrsti koja je nakon izgradnje Đerdapske brane nestala u Dunavu jer joj je spriječena migracija u gornji vodotok radi mriještenja. Ne mrijeste se redovito svake godine, nego svake druge ili rjeđe. Brzo rastu, pa u prvoj mogu imati od 400 do 600 grama po centimetru. Mlađ se teško uzgaja u kontroliranim uvjetima, ima nisko preživljavanje, u promilima. Uzgaja se uglavnom radi repopulacije prirodnih tokova rijeka i za sportski ribolov. Ikra spolno zrele ženke vrlo je cijenjena zbog proizvodnje kavijara beluga i postiže vrlo visoku cijenu na tržištu', objašnjava karakteristike morune, čiji je najveći ulovljeni primjerak bio dugačak sedam metara i težio je čak tonu i pol!

Rijetko se tko bavi uzgojem do komercijalne veličine u zatvorenim recirkulacijskim uvjetima jer se nakon predrasta mlađi, kaže Božić, uzgoj nastavlja uglavnom u protočnim otvorenim sustavima, akumulacijama i slično.

'Za proizvodnju kavijara u intenzivnom uzgoju potrebno je barem oko osam, a u ekstenzivnom od 20 do 25 godina za spolno sazrijevanje ženke. Kavijar morune, beluga, najkvalitetniji je i najskuplji od svih', pojašnjava on.

U Ribnjačarstvu Poljana planiraju izgraditi pogon za preradu ribe iz vlastitog uzgoja kako bi povećali asortiman te otvoriti ribarnicu u Zagrebu do idućeg proljeća.