Fortenova je u većinskom vlasništvu ruskih i američkih banaka i financijskih institucija pa se njena uprava, na čelu s Fabrisom Peruškom, obratila i veleposlanstvima u nadi da će im pomoći pri okončanju mukotrpnih pregovora oko pripajanja Mercatora domaćem koncernu.

Mercator je ključan za budućnost Fortenove, isto kao što je njegovo preuzimanje, koje je Ivica Todorić platio kreditom Sberbanke, bilo ključno za njegovu propast. Ukupni prihodi grupe u 2018. iznosili su 38,8 milijardi kuna, od čega je na Mercator otpalo više od 16 milijardi kuna. Drugim riječima, Mercator radi skoro pola prometa cijele Fortenove, posluje s dobiti, zapošljava više od 20.000 ljudi i, što je u ovoj priči posebno važno, financijski je odvojen od matičnog koncerna i sam vraća svoje dugove. No što pljenidba njegovih dionica u ovom trenutku točno znači za budućnost obje kompanije?

Drago Munjiza, nekadašnji predsjednik Uprave Konzuma i stručnjak za trgovinu, kaže nam kako pljenidba Mercatora nije gotova stvar jer se radi o privremenoj mjeri i naglašava važnost slovenskog trgovinskog lanca, bez kojeg cijela Fortenova prema njegovu mišljenju nema budućnosti.

'Ključno je to da Mercator bude dio grupe na bilo koji način. Oni su više od pola cijelog godišnjeg prihoda i u dobroj su konjunkturi - nemaju nikakvog problema i elitni su dio cijelog sistema', kaže nam Munjiza. Mercator, podsjeća, još uvijek naplaćuje Konzumu najam poslovnih prostora za trgovine i inače je vrlo dobra tvrtka.

'Ne zastupam ničije interese, ali je velika poslovna logika da Fortenova i Mercator djeluju zajedno. Mjera zapljene dionica je metoda pregovora, vrlo oštra mjera koja se može opravdati težinom i važnošću procesa što traju', zaključio je.

Danko Sučević, stručnjak za krizni menadžment, kaže da je slovenska reakcija oštra te da ova situacija ruši vrijednosti Fortenove i Mercatora.

'Pregovori, prodaja i daljnje poslovanje Fortenove dodatno će se zakomplicirati. Kratkoročno, zapljena dionica ne može značajno ugroziti operativno poslovanje, no dugoročno može ugroziti prijenos dionica. Cijeli proces prijenosa Mercatora sada će biti otežan, a već je ranije otežan osnivanjem zrcalnih kompanija sastavnica Agrokora, što nije bilo ni potrebno, niti je u skladu s normama, ali se njemu naše pravosuđe poklonilo iako nitko nikad nije objasnio zašto su se osnivale nove tvrtke', kazao je.

Da bi se formalizirao prijenos dionica, Fortenovi treba suglasnost regulatora za tržišno natjecanje u svim zemljama u kojima posluje Mercator, ali i suglasnost vjerovnika Agrokora, tj. banaka koje su ga kreditirale. Niti na tom frontu nije sve čisto jer slovenska SID banka, koja je u potpunom državnom vlasništvu, još uvijek nije dala potrebnu suglasnost.

Slovenci, predvođeni ministrom gospodarstva Zdravkom Počivalšekom, traže da slovenski dobavljači u Fortenovi zadrže postojeći status, tj., kako on kaže, 'sačuvaju jednakopravan status na ekonomskim osnovama', a uz to zahtijevaju da sjedište Mercatora ostane u Ljubljani i da se isključi mogućnost da se on podijeli na više kompanija kako bi uprava iz Ljubljane centralno odlučivala o poslovanju u Sloveniji, BiH i Srbiji.

Kako javljaju slovenski mediji, dobavljači iz Slovenije smatraju da treba ugovoriti kako njihov udio u Mercatorovoj nabavi ne smije pasti, odnosno da bi Mercatoru godišnje isporučivali robe i usluga u vrijednosti od najmanje pola milijarde eura, dok vlada očekuje da Mercator na tržištu Slovenije i dalje ostane prvi trgovac te da se razvija na drugim glavnim tržištima.

O pljenidbi Mercatora u srijedu se oglasio i hrvatski premijer Andrej Plenković, poručivši da je odluka nepravomoćna i da stvara veći problem za Sloveniju nego za Hrvatsku:

'U svakom slučaju, odluka s takvim iznosom kazne i oduzimanjem dionica apsolutno je neprimjerena i povrijedila je prava tvrtke koja će se sudskim putem žaliti na nju', rekao je Plenković, odbacivši tvrdnju da je to pitanje vezano za arbitražni spor.