Kako je nakon sjednice vlade izjavio ministar financija Janez Šušteršič, o zakonima će parlament odlučivati po hitnom postupku već idućeg tjedna, a za takav način sanacije bankarskog sustava vlada se odlučila usklađujući se sa centralnom bankom i dobivši mišljenje Europske komisije.

Djelovanje tih dviju ustanova odvijalo bi se do 2017. godine. Procjene govore da će one otkupom slabih potraživanja vodećih sistemskih banaka uz diskont od oko 50 posto i njihovom zamjenom za državne obveznice izvršiti zamjenu loših kredita u visini najviše 4 milijarde eura. Nakon toga banke će biti potrebno dokapitalizirati svježim sredstvima, prema procjenama vlade do visine od jedne milijarde eura, pri čemu će morati sudjelovati i privatni dioničari u bankama.

Agenciju za upravljanje slabim potraživanjima banaka vodit će sedam direktora koji će odabrati vlada i centralna banka, a banke koje uđu u program otkupa loših kredita kojima su ranijih godina opteretili svoje bilance morat će predložiti i program svog restrukturiranja, odnosno jednu vrstu sanacijskog programa kojim će dokazati da će nakon čišćenja bilanci opet moći kreditirati gospodarstvo.

Ulazak u programe sanacije uz same banke će moći predlagati i centralna banka kao glavni regulator i kontrolor bankarskog sustava, a kriteriji za ulazak u program odredit će se posebnim izvršim zakonom koji treba donijeti naknadno, pojasnio je Šušteršič. Među kriterijima za takav način sanacije bit će veličina banke odnosno važnost za bankarski sustav u cjelini, zatim njena kapitalna adekvatnost i udio loših kredita u bilanci, a u sanaciji banaka morat će sudjelovati i privatni dioničari, rekao je među ostalim Šušteršič.

Šušteršič je iznio očekivanje da bi nakon takvog oblika sanacije slovenskih banaka one opet postale likvidnije, što bi omogućilo i da refinanciraju svoje obveze preko kredita Europske centralne banke (ECB).

Minisatr financija je potvrdio da vlada premijera Janeza Janše priprema i novi zakon o bankarstvu koji će parlamentu biti predložen idući mjesec, te nove interventne mjere potrebne za donošenje proračuna za iduću godinu kako bi se lanjski proračunski manjak od 6,7 posto BDP-a smanjio na ispod 3 posto BDP-a.

U tu svrhu, potvrdio je Šušteršič, interventne mjere predviđaju i daljnje smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru. O obimu otpuštanja nije želio govoriti, rekavši da će sve biti poznato početkom idućeg mjeseca. Šušteršič je potvrdio da je vlada pripremila i novi zakon o upravljanju državnom imovinom putem Slovenskog državnog holdinga (SDH), o čemu će parlament također uskoro odlučivati.