SLAB INTERES

Slovenski državni tajnik protiv prodaje druge najveće banke

15.06.2015 u 09:17

Bionic
Reading

Državni tajnik za privatizaciju u slovenskoj vladi Metod Dragonja doveo je u pitanje prodaju druge najveće slovenske banke američkom investicijskom fondu Apollo, o čemu su u tijeku završni pregovori

U razgovoru za mariborski dnevni list 'Večer' Dragonja je rekao da formalnu odluku o prodaji Nove kreditne banke Maribor (NKBM) donosi Slovenski državni holding (SDH) koji upravlja portfeljem državne imovine, ali da on osobno ne bi prodao tu banku za 200 milijuna eura, koliko je po neslužbenim informacijama ponudio Apollo

Financijski stručnjaci Apolla su prošlog tjedna obavljali dubinski pregled poslovanja druge najveće slovenske banke koja je u državnom vlasništvu i koja je samo u zadnjem krugu dokapitalizacije dobila 870 milijuna eura proračunskih sredstava kako bi bila sanirana zbog loših kredita koje je davala u svom proteklom poslovanju.

'Osobno mi se čini da prodaja NKBM-a za samo 200 milijuna eura ne bi imala ekonomskog smisla i da je za taj novac ne bi smjeli prodati', kazao je Dragonja.

Knjigovodska vrijednost banke koja je prije dvije godine stavljena na listu 15 banaka i poduzeća koje država mora prodati, kako bi smanjila udio državnog vlasništva u gospodarstvu, procjenjuje se na više od 400 milijuna eura, ali je interes potencijalnih investitora za nju na tenderu bio relativno mali, pa se uz fond Apollo za njenu kupnju bila prijavila još samo madžarska banka OTP koja je nudila nešto nižu cijenu - 150 milijuna eura

Zbog malog interesa i nižih cijena od očekivanih prodaja NKBM-a za čiju se prodaju Slovenija Europskoj komisiji obvezala još prošle godine kasni, a trebala bi biti dovršena još u prvoj polovici ove godine.

Protiv stare uprave banke vode se i istražni postupci zbog lošeg upravljanja i loših kreditnih plasmana banke u prošlosti.

Prodaju svih dionica ove banke odredila je i nedavno prihvaćena strategija upravljanja državnom imovinom koju je usvojila vlada premijera Mire Cerara, dok bi država svoj udio u najvećoj banci, Novoj Ljubljanskoj banci (NLB) trebala postupno smanjiti na 25 posto dionica.