Čelnici zemalja članica EU-a održali su u nedjelju popodne izvanredni i neformalni sastanak na vrhu o gospodarskoj i financijskoj krizi u ozračju međusobnih optužbi da protukrizne mjere pojedinih zemalja predstavljaju protekcionizam i štete jedinstvenom unutarnjem tržištu
Čelnici zemalja članica Europske unije izrazili su spremnost da će u odgovoru na gospodarsku krizu izbjegavati protekcionističke mjere, izjavio je nakon završetka izvanrednog i neformalnog summita predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso
'Postignuta je suglasnost oko potrebe izbjegavanja bilo kakvih jednostranih protekcionističkih mjera', rekao je Barroso.
Predsjedatelj Europskog vijeća, češki premijer Mirek Topolanek izjavio je da je 'potrebna Europa bez granica, koja će biti pravedna i koja nikoga neće ostaviti na cjedilu'.
Više čelnika EU-a istaknulo je spremnost da se pomogne siromašnijim članicama, ali se zauzimaju za 'pristup od slučaja do slučaja', budući da postoje velike razlike među tim zemljama. Stoga mađarski zahtjev da EU odobri paket pomoći za zemlje srednje i istočne Europe u iznosu od 180 milijardi eura nije naišao na razumijevanje.
'Nisu sve nove članice EU-a u istoj situaciji', istaknula je njemačka kancelarka Angela Merkel
Predsjednik Europske komisije Barroso je rekao da će Europska investicijska banka (EIB) pomoći mala i srednja poduzeća u srednjoj i istočnoj Europi, uključujući i zemlje kandidate i potencijalne kandidate, u iznosu od 8,5 milijardi eura tijekom ove godine. Također je dodao da će iz strukturalnih fondova EU-a prema zemljama članicama iz srednje i istočne Europe ove godine biti isplaćeno 7 milijardi eura, od čega je 2,5 milijardi namijenjeno Poljskoj.
Britanski premijer Gordon Brown je ocijenio da 'današnji dan predstavlja početak europskog konsenzusa o svim teškim pitanjima s kojima je suočen suvremeni svijet, uključujući i konsenzus protiv protekcionizma'.
Čelnici zemalja članica EU-a održali su u nedjelju popodne izvanredni i neformalni sastanak na vrhu o gospodarskoj i financijskoj krizi u ozračju međusobnih optužbi da protukrizne mjere pojedinih zemalja predstavljaju protekcionizam i štete jedinstvenom unutarnjem tržištu.
Najviše pozornosti proteklih tjedana izazvala je najava francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozya o davanju 7,8 milijardi eura kredita francuskim proizvođačima automobila, uz uvjet da ne zatvaraju tvornice u Francuskoj. Taj je plan oštro kritizirala Češka i još neke zemlje, držeći da se radi o protekcionističkim mjerama koje potkopavaju jedinstveno tržište. Mjere za spašavanje automobilske industrije, koja u EU zapošljava 12 milijuna ljudi, najavilo je još pet zemalja - Njemačka, Španjolska, Italija, Švedska i Velika Britanija. Europska komisija trenutačno proučava te planove kako bi utvrdila jesu li oni u skladu s pravilima o državnim potporama i o tržišnom natjecanju.
Prije početka summita 27-orice, na mini-summitu okupili su se čelnici devet novih zemalja članica EU-a iz srednje i istočne Europe kako bi usuglasile zajedničko stajalište prema nekim mjerama poduzetim u zapadnim članicama, a koje one ocjenjuju protekcionističkim.
Francuska, Italija i još neke zemlje najavile su planove za spašavanje automobilske industrije teško pogođene ovom krizom, a nove zemlje, koje sebi ne mogu priuštiti takve mjere, iznijele su optužbe da je riječ o protekcionizma, koji ide na njihovu štetu i potkopava pravila jedinstvenog tržišta. Te međusobne optužbe dovele su i do ocjena da se Europa ponovno dijeli na zapadnu i istočnu i na sjevernu i južnu.
