Crobex indeks bio je oko 12,00 sati na dobitku 0,37 posto, na 1.820 bodova, a Crobex10 0,24 posto, na 1.003 boda.

Redovni promet dionicama dosegnuo je 8 milijuna kuna, što je otprilike 3,5 milijuna više nego jučer u ovo doba.

„Domaći burzovni indeksi stagniraju s blago pozitivnom predznakom. U najvećem je fokusu investitora dionica Belja, što je i bilo za očekivati s obzirom na obvezu Agrokora da podnese ponudu za preuzimanje preostalih dionica te kompanije koje još nisu u njegovu vlasništvu“, kaže Maja Bešević Vlajo, portfelj menadžerica u Podravskoj banci.

Dionicom Belja do podneva je ostvareno 3,3 milijuna kuna prometa. Tijekom jutra njome se trgovalo u rasponu od 83,50 do 92 kune. Trenutačno joj cijena iznosi 86,96 kuna, što je 23,5 posto više nego jučer.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) objavila je jučer rješenje prema kojemu je 12. rujna 2007. godine za Agrokor nastala obveza objavljivanja ponude za preuzimanje Belja.

Iz Agrokora su poručili da to rješenje ne predstavlja problem poslovanju koncerna, a očitovat će se u zakonski predviđenom roku.

Agrokor trenutno posjeduje 5.579.663 dionice Belja, što čini 67,92 posto udjela u temeljnom kapitalu. Za preuzimanje preostalih dionica, njih 2,64 milijuna, Agrokor bi trebao platiti oko 785 milijuna kuna, jer se uzima u obzir prosječna tromjesečna cijena te dionice, ponderirana s volumenom, koja je na dan 12. rujna 2007. iznosila 298,13 kuna.

„Mnogo je nagađanja na koji način će se situacija oko obveze Agrokora za preuzimanjem dalje razvijati, stoga su investitori ipak na oprezu“, navodi Bešević Vlajo.

Među likvidnijim izdanjima po skoku cijene za 4,99 posto izdvaja se dionica Dalekovoda.

Znatnije je ojačala i cijena dionice Zagrebačke banke, za 1,06 posto. Istodobno, nešto veći pad cijene, za 3,15 posto, bilježi dionica Dom Holdinga.

Na europskim burzama, pak, indeksi su izbrisali jutrošnje dobitke. Tako frankfurtski DAX stagnira, dok su londonski Ftse i pariški CAC u blago negativnom području. I američki terminski indeksi su u minusu.

„Investitore na svjetskim burzama zabrinjava sukob na relaciji Merkel-Sarkozy oko načina rješavanja dužničke krize“, ističe Bešević Vlajo.

I dok se francuski predsjednik Nicoals Sarkozy zalaže za to da banke koje posrnu pod teretom izloženosti dugovima u perifernim zemljama članicama eurozone odmah dobiju novac iz EFSF-a, njemačka kancelarka Angela Merkel ne slaže se s time.

Merkel smatra da prvo banke moraju svoj problem pokušati riješiti dokapitalizacijom na tržištu, potom na državnoj razini, dok bi novac iz EFSF-a trebao bi biti korišten kao posljednje utočište za spas.

Sarkozy i Merkel na svom susretu zakazanom za nedjelju među ostalim razgovarat će i o toj temi.

„Kasnije tijekom dana smjernice investitorima dat će podaci o zaposlenosti u SAD-u u rujnu“, zaključuje Bešević Vlajo.