Prvi noćni maraton u povijesti na velikim natjecanjima obilježili su iznimno teški uvjeti, temperatura od 32 stupnja i 73 posto vlage, te brojna odustajanja. Od 70 djevojaka više od trećine moralo ih je prekinuti natjecanje, izvještavali su mediji o drami na netom završenom Svjetskom atletskom prvenstvu u Dohi kada su u katarskom kotlu pokleknule i naše natjecateljice Bojana Bjeljac i Matea Parlov.

Izvan klimatiziranog prostora takmičari su se davili, pa možete zamisliti kako je građevinskim radnicima zaposlenima na otvorenim katarskim bauštelama, na izgradnji stadiona, hotela i cesta za predstojeće Fifino Svjetsko nogometno prvenstvo 2022., radeći deset sati dnevno na prosječnih 45 stupnjeva Celzijevih. Na gradilištima se nađu punktovi s vodom i natpisima 'Pobijedi vrućinu' i 'Ugasi žeđ zbog vlastite sigurnosti', ali radnici se tuže da nedostaje pitke vode, a znoj kipti čim izađu na sunce.

Prije pedesetak godina svi građani Katara mogli su se smjestiti u jedan od devet novih otmjenih nogometnih stadiona namijenjenih Svjetskom prvenstvu. No nafta ih je blagoslovila obiljem, omogućivši im luksuznu dokolicu, pa su od današnjih 2,6 milijuna stanovnika 88 posto migranti koji rade umjesto njih, naročito u vrijeme priprema za nogometni spektakl, stigavši iz najsiromašnijih zemalja Dalekog istoka, poglavito iz Bangladeša, Nepala, Indije i Pakistana.

Ali svake godine stotine radnika migranata, mahom mladih ljudi od 25 do 35 godina, umiru na radu u Kataru od posljedica toplinskog stresa. Većinu slučajeva katarske vlasti pripisuju kardiovaskularnim uzrocima ili 'prirodnoj smrti', iako vodeći klimatolozi i kardiolozi zaključuju da su one vjerojatno uzrokovane toplinskim udarom, piše britanski The Guardian o novim i dramatičnim saznanjima o uvjetima rada vojske brutalno jeftine uvozne radne snage.

The Guardian se pritom referira na najnovije istraživanje o povezanosti rasta temperatura zadnjih ljeta i smrti 1300 nepalskih radnika u Kataru od 2009. do 2017. godine, objavljeno u novom broju znanstvenog časopisa Cardiology Journal. Borci za ljudska prava godinama upozoravaju na povezanost vrućine i smrti radnika na katarskim gradilištima, ali radnici i dalje umiru dvije godine prije početka Svjetskog prvenstva, piše The Guardian.

Katarske vlasti tvrde da štite radnike od posljedica izlaganja visokim temperaturama zabranom rada na otvorenom između 11.30 i 15 sati u najtoplijem razdoblju od sredine lipnja do kraja kolovoza, mada se toga malo koji poslodavac pridržava. Radnici se žale da su prisiljeni raditi deset sati dnevno, a temperatura u Dohi već u 11 ujutro doseže 42 stupnja.

Stručnjaci pak kažu da se tijekom kolovoza u razdoblju od 9 do 12 sati može raditi samo 15 minuta u satu bez opasnosti po zdravlje te da se opasna razina izloženosti toplini nastavlja u hladnijim mjesecima. Iako liječnici savjetuju česte pauze za odmor, radnici tijekom radnog dana imaju pravo na 30 minuta predaha, a zatraže li dodatnih 20 minuta za osvježenje, moraju to nadoknaditi.

U posljednjem izvješću o dobrobiti radnika Vrhovni odbor - organizator Svjetskog prvenstva - naglašava svoju 'osnovnu misiju osiguravanja održive kulture zdravlja, sigurnosti i dobrobiti djelatnika', no kardiolog iz Sveučilišne bolnice u Oslu Dan Atar tvrdi kako se trećina preminulih radnika mogla spasiti da su provedene učinkovite mjere zaštite od vrućine u sklopu programa zaštite na radu.

Otkako je u prosincu 2010. Katar izglasan za domaćina, a zemlja se pretvorila u golemo gradilište, u svijetu traju prepirke oko tog izbora zbog nemogućih klimatskih uvjeta u kojima će nogometaši morati zabijati golove. Igrači će preživjeti na klimatiziranim stadionima, ali oni postaju grobnice za stotine anonimnih bauštelaca, piše Independent.

Za 24-godišnjeg Nepalca Rupchandru Rumbu grobnica je Gradski stadion u Dohi, nogometna arena s 40.000 mjesta namijenjena za igranje četvrtfinala. Kao u drugim slučajevima, u njegovom je također iznenadna smrt pripisana 'akutnom kardio-respiratornom zatajenju zbog prirodnih uzroka'. On bi danas možda bio živ da mu je na vrijeme pružena medicinska pomoć. A nije. Norveški kardiolog Atar tvrdi kako se trećinu preminulih radnika moglo spasiti brzom intervencijom, no Rumbi i kolegama poslodavac zbog uštede nije izdao zdravstvenu iskaznicu, što bi im omogućilo jeftinu ili besplatnu zdravstvenu zaštitu.

Kao što to biva s migrantima, Rumbina supruga i petogodišnji sin ostali su bez muža i oca, bez prihoda i odštete iz Katara. Jedini novac poslan iz najbogatije zemlje na svijetu bilo je 76.000 rupija (3900 kuna) skupljenih među Rumbinim kolegama, dakako migrantima. Amnesty International upozorava na minimalne plaće od 950 kuna mjesečno, posebni sudovi za sporove oko isplate plaća su pretrpani, dok je The Guardian svojedobno pisao o migrantima koji su radili na izgradnji luksuznih ureda za organizatore Svjetskog prvenstva, a plaću nisu dobili više od godinu dana.

Rupe u dosadašnjim reformama znače da su mnogi radnici i dalje zaglavljeni u teškim uvjetima, podložni eksploataciji i zlostavljanju, vraćajući se kući praznih ruku. Unatoč formalnom ukidanju kafale - prava poslodavca da radniku izdaju dozvolu za izlaz iz zemlje - u praksi to i dalje živi te su oni suočeni s kriminalizacijom 'bijega' i rizikom od oduzimanja putovnica, upozorava Amnesty International.

Odakle toliki strah domaćina od uvozne radne snage? Možda stoga što se Katarci boje da će se dva milijuna stranaca, mahom mladih, radno sposobnih muškaraca ujediniti i mobilizirati protiv njih, pa se bilo kakav oblik organiziranog druženja smatra pitanjem nacionalne sigurnosti, čak izvan radnog mjesta. Tržnice, trgovački centri i gradski trgovi u Dohi označeni su kao 'obiteljske zone' dostupne samo mještanima i zapadnjacima, o čemu se brinu posebni zaštitari.

No kada glamurozni stadioni 2022. otvore vrata nogometašima i napune se navijačima, bauštelaca tamo ionako neće biti. Osim onih koji su ispod tribina ostavili svoje kosti.

Mnogi ističu značajne izazove koje rastuće temperature širom svijeta predstavljaju industriji poput građevinske. 'Kako globalne temperature rastu zbog klimatske krize, zdravstveni rizik koji predstavlja toplinski stres imat će pogubne zdravstvene posljedice za milijune ljudi, ali još uvijek se to ne smatra hitnim slučajem', kaže profesor Tord Kjellstrom, savjetnik za okoliš i zaštitu zdravlja na radu za Ujedinjene narode te koautor izvješća Cardiology Journal. 'To se mora promijeniti', naglašava.