Zahvaljujući oštrim strukturnim reformama, Latvija je od krizom najteže pogođene zemlje u Europskoj uniji postala njezino najbrže rastuće gospodarstvo. Čudesan preokret zasluga je ministra financija i bivšeg premijera te zemlje Einarsa Repšea koji je u petak gostovao na konferenciji New Europe Business Forumu (NEBF) u organizaciji Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta (ZŠEM)
U prepunoj dvorani zagrebačkog hotela Westin prezentirao je svoja iskustva u borbi s teškom financijskom krizom i uvođenjem nepopularnih reformi.
'Ako uvijek imate izvor svježeg novca koji možete potrošiti nenamjenski – potrošit ćete ga. I najveća plaća se može lako spiskati, pa ćete umjesto nikakve nakon nekog vremena biti sretni i s malom plaćom. Svi me pitaju za reforme, a ja im kažem – štednja je najveća reforma', rekao je.
Objasnio je kako ministri u svakoj vladi uvijek traže više novca. Novac se troši nepotrebno i bez ikakve revizije, zbog čega treba uvesti reviziju trošenja proračunskog novca što je jedna od važnih reformi.
'Milijarde eura se troše, a posao ministara je da ostanu unutar zadanog budžeta. Neka otpuste neproduktivne zaposlenike, neka improviziraju i neka postanu kreativni. To im je posao', podcrtao je.
Tijekom svojeg izlaganja nekoliko se puta osvrnuo i na nobelovca Paula Krugmana koji je tijekom krize 2009. pisao o tome kako će Latvija postati nova Argentina zbog reformi koje Repše provodi. Srećom za Repšea, Latvija nije postala Argentina i nije bankrotirala zbog mjera štednje.
'Pogledajte Grčku i Japan, borba između potrošnje i štednje uvijek postoji. Japansko gospodarstvo je palo, postali su žrtva kenzijanske politike koja se vrti u krug između potrošnje investicija i devalvacije valute. U 2011. japanski premijer imao je plan za izlaženje iz recesije. Plan je uključivao tiskanje novca i nije dobro prošao. Japan srlja prema novoj recesiji', rekao je Repše.
Međunarodni monetarni fond (MMF) Latviji je također zagovarao devalvaciju, no kad su vidjeli da zemlja napreduje, odustali su od te preporuke: 'Mudraci su nam govorili da devalviramo valutu kako bismo digli izvoz. To je kao da rak liječite stereoidima', kaže Repše.
'Mi smo popravljali ono što zaista nije funkcioniralo. Bila je to nepotrebna državna i osobna potrošnja. Rezanje u javnom sektoru smanjilo je potrošnju i u drugim sektorima i ubrzo su potrebe za zaduženjem pale. Država je bila i bolji poslodavac, plaće su bile više nego u privatnim kompanijama. To je bilo ludilo', ilustrira Repše.
On zagovara što manju i što jeftiniju vladu, no svjestan je toga da se sve ne može prepustiti tržištu. Problema s regulacijom će uvijek biti, no oni nisu česti i nisu preveliki.
'Štednja je reforma i treba je provesti brzo. To zahtijeva golemu političku volju, jer nitko ne želi manje trošiti iako je to dugoročno puno bolje za ljude. Vlada ne zna mariti za ljude kao što ljudi i kompanije znaju. Vlada uvijek misli da zna najbolje, da zna bolje od ljudi koji su zaradili novac i to je pogrešno. Ako morate budžetirati 250 eura da radniku isplatite 100 eura, na krivom ste putu. Preveliki porezi i doprinosi pucanj su u nogu', objasnio je.
'Izbjegavajte deficit, ne igrajte se s tečajem, riješite strukturne i fiskalne probleme, srežite poreze i srežite vladu jer ona i inače ništa ne radi', zaključio je Repše.
