Sve je počelo kada je Jutarnji list nedavno, u tekstu o odnosima predsjednika Srbije i Hrvatske - Tomislava Nikolića i Ive Josipovića - ocjenio da bi dvije države uskoro mogle krenuti u zajedničku izvoznu akciju u zemlje takozvanog Trećeg svijeta.

'Za početak, već postoje planovi o zajedničkoj suradnji vojnih industrija dviju država, jer je u prošlosti Jugoslavija bila značajan izvoznik naoružanja. Moglo bi se dogoditi da za nekoliko godina hrvatsko-srpski tenkovi opet budu prodavani u Africi ili na Bliskom istoku', pisao je Jutarnji.

Međutim, sugovornici lista Danas nisu optimistični po tom pitanju. Vladan Živulović, predsjednik Atlantskog saveta Srbije, ne vjeruje u realizaciju ove ideje.

'Ideja jest lijepa i zdrava, ali teško ostvariva. Naime, potrebno je ponovo pokrenuti tvornice koje su proizvodile dijelove za taj tenk, a imajući u vidu stanje ekonomije, kako Srbije, tako i Hrvatske, to je teško ostvarivo', kaže Živulović, uz napomenu da bi, osim spomenute dvije države, u tom poslu, ukoliko ipak dođe do realizacije, morale sudjelovati i druge države nekadašnje Jugoslavije.

S druge strane, Milan Jovanović, predsjednik Foruma za bezbednost i demokratiju, kaže da tehnološki uvjeti postoje, kao i ekonomski i privredni interes da se takva ideja provede.

'Nažalost, ni jedna ni druga država nisu tamo gdje se misli da jesu. Pritom postoje i politički i poslovni otpori, i oni su uglavnom unutrašnje prirode. Takvi otpori lako mogu nadjačati ekonomski interes. Netrpeljivost je, naime, uvijek lakše obnoviti od posvećenosti zajedničkom interesima', smatra Jovanović.

Prema njegovim riječima, ne može se zanemariti ni utjecaj onih koji žive u nedovoljno transparentnoj zoni trgovine naoružanjem, a čije bi interese takva proizvodnja ugrožavala.

Inače, i Srbija i Hrvatska su prethodnih godina pokušavale napraviti vlastite verzije tenka po ugledu na M-84, i to Hrvatska tenk 'Degman', a Srbija M-84AB1, ali nisu imale više uspjeha u tome.

U Ministarstvu odbrane Srbije za Danas objašnjavaju da oni dosad nisu surađivali s hrvatskim institucijama na proizvodnji i modernizaciji osnovnog borbenog tenka M-84.

Proizvodnja tenka M-84 svojevremeno je neposredno angažirala čak 240 tvornica, a posredno još oko 1.000, iz svih republika ex-Jugoslavije.

U tom poslu su, između ostalih, sudjelovali Đuro Đaković iz Slavonskog Broda, Famos s Pala, Iskra iz Bugojna, Slovenske železarne iz Ravne, trstenička Prva petoletka te 21. maj iz Rakovice.

Uključeni su bili i Bratstvo iz Travnika, Sever iz Subotice, Radoje Dakić iz Podgorice te kragujevačka Zastava. Inače, u to vrijeme jedan ovakav tenk koštao je milijun i pol dolara