Na panelu su sudjelovali eurozastupnici Posebnog odbora za stambenu krizu Nikolina Brnjac (HDZ, EPP) i Gordan Bosanac (Možemo, Zeleni/ESS), predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Dubravko Ranilović, znanstvena istraživačica na Arhitektonskom fakultetu u Kasselu Iva Marčetić te direktorica tvrtke Colliers za Hrvatsku, Sloveniju i BiH Vedrana Likan.

Svaki deseti građanin EU-a preopterećen troškovima stanovanja

Nikolina Brnjac upozorila je da čak deset posto stanovnika EU-a troši više od 40 posto svojih prihoda na stanovanje, što ga čini gotovo nepriuštivim. Posebno su pogođeni mladi te obitelji s nižim i srednjim prihodima.

„Stambena kriza prisutna je u svim članicama EU-a, ali svaka država ima specifične okolnosti. Iako je stambena politika primarno nacionalna odgovornost, potrebna nam je koordinacija na razini EU-a, revizija zakonodavstva i bolje korištenje dostupnih europskih fondova za priuštivu stanogradnju“, zaključila je Brnjac.

'Treba osloboditi nekretnine koje služe za zaradu'

Gordan Bosanac naglasio je kako diljem EU-a postoje brojne stambene jedinice koje trenutno nisu u funkciji jer služe za spekulativnu zaradu. Kao alat za njihovu aktivaciju vidi poreznu politiku pojedinih država.

„Hrvatska treba sustavno graditi javne stanove, bilo da vlasništvo pripada gradovima ili da postoji nacionalni stambeni fond. Europska sredstva su ključna, no novog novca neće biti do 2027., pa se moramo osloniti na prenamjenu postojećih sredstava“, rekao je Bosanac, ističući važnost socijalnog stanovanja kao prioriteta.

Urbanizam može regulirati dostupnost stanova

Vedrana Likan iz tvrtke Colliers istaknula je tri osnovne kategorije stanovanja: socijalno, priuštivo za radničko stanovništvo te tržišno, kojim dominira kapital. Smatra kako se kroz urbanističko planiranje može precizno odrediti koliko će se prostora izdvojiti za svaku od tih kategorija, što bi značajno olakšalo pristup stanovanju različitim skupinama građana.

Iva Marčetić naglasila je da su gradovi već dovoljno izgrađeni te da bi bilo nužno postojeće nekretnine koje se ne koriste staviti u stambenu funkciju.

„To je politički osjetljivo pitanje jer zahtijeva neku vrstu prisile kako bi privatno vlasništvo bilo usmjereno u svrhu javne koristi, odnosno stanovanja. Trebamo iskoristiti ono što već imamo“, zaključila je Marčetić.

Porast prijavljenih najmova u Hrvatskoj

Dubravko Ranilović iz HGK pozdravio je donošenje Nacionalnog plana stambene politike do 2030., ocijenivši ga važnim prvim korakom. Primijetio je da je od početka godine porastao broj prijavljenih najmova, što je pripisao pozitivnom učinku Vladinih mjera.

Zastupnik Marko Vešligaj (SDP, S&D) u uvodnoj je videoporuci kazao kako bi EU trebao godišnje izdvajati barem 50 milijardi eura za stambene politike, naglasivši da stanovanje nije alat za profit već temeljno ljudsko pravo.

Mladi Hrvati najduže žive s roditeljima

Nemogućnost priuštivog stanovanja posebno teško pogađa mlade. Prema Eurostatu, prosječna dob napuštanja roditeljskog doma u EU-u je 26,3 godine, dok je u Hrvatskoj najviša – čak 31,8 godina. Skandinavske zemlje poput Finske (21,4 godine) i Danske (21,8 godina) imaju najnižu prosječnu dob osamostaljenja mladih.