Jutarnji list piše kako je državne potpore za očuvanje radnih mjesta ove godine iskoristila tek jedna jedina tvrtka, korčulanska tvrtka Radež koja je od države za obuku radnika dobila 240.000 kuna što ih je spasilo od propasti. Čak 169 od 340 zaposlenih prošlo je usavršavanje: monteri su postali zavarivači, drugi su postali upravljači radnim strojevima i tako ukrug. Svaki od njih promijenio je posao unutar tvrtke, ali zadržao radno mjesto i plaću.

Ne samo da je fijasko doživjela potpora za očuvanje radnih mjesta, ništa bolje nije prošla ni mjera samozapošljavanja na koje se potiče nezaposlene koji su na burzi dulje od šest mjeseci: u ovoj godini tu su mjeru iskoristile samo 602 osobe (lani 772 osobe). Tako se dogodilo da je država ove godine za mjere aktivne politike zapošljavanja osigurala 358,8 milijuna kuna, što je 27,5 posto više nego lani, a do sada je iskoristila 268,6 milijuna kuna.

U 2011. zahvaljujući mjerama zapošljavanja posao je dobilo 36.468 osoba, dok ih je od ožujka do polovice listopada ove godine posao našlo 21.770. Nezadovoljni su poslodavci koji traže da se poticajne mjere pojednostave, a nezadovoljno je i Ministarstvo.

Ministar rada Mirando Mrsić najavljuje promjene za iduću godinu, a sve snage bit će usmjere na tri mjere: samozapošljavanje, stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa i potpore za očuvanje radnih mjesta.

'Nezadovoljni smo provedbom mjera koje ćemo pojednostaviti i nastojati približiti poslodavcima. Uz to, ići ćemo s Gospodarskom komorom u veću propagandu mjera za poticanje zapošljavanja prema poslodavcima' - najavljuje Mrsić.

I ove su se godine najuspješnijima pokazale mjere vezane uz javne radove te rad bez zasnivanja radnog odnosa koji bi mladim visokoobrazovanim ljudima trebao pomoći da steknu radno iskustvo u struci. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je program javnih radova tek kratkotrajna vatrogasna mjera.

Što je napravio novi ministar rada Mirando Mrsić? Njegova mjera koja mladima osigurava 1600 kuna novčane naknade, da se zaposle na godinu dana i steknu radno iskustvo, uz plaćeni staž, mentora i program osposobljavanja glavna je promjena Vlade u odnosu na prošlogodišnje mjere politike zapošljavanja. Ostale mjere su u pravilu ostale iste.

Potpore za zapošljavanje, ovisno o tome je li riječ o malom, velikom ili srednjem poslodavcu, za poslodavce iznose do 50 posto troškova bruto plaće do najviše 12 mjeseci. Kada je riječ o usavršavanju, poslodavci mogu dobiti do 70 posto troškova. Da bi se država osigurala od zloupotreba, papirologije je mnogo, jednako kao i obaveza poslodavaca koji, primjerice, nakon korištenja pojedinih mjera 12 mjeseci ne smiju otpuštati radnike. 

Poslodavci traže jednostavnije mjere i upozoravaju da je lani od dvije milijarde kuna više od 70 posto novca kojim raspolaže Hrvatski zavod za zapošljavanje otišlo na novčane naknade.