Na primjeru Dalmacijavina Matijašević je rekao da su radnici argumentirano osporili Čačićeve tvrdnje. 'Prvi potpredsjednik Vlade, Čačić, prometnuo se tako u vodeću figuru hrvatske Vlade, a premijer Milanović ostaje u sjeni, pa je krajnji čas da premijer istupi i počne rukovoditi situacijom.

Dva najistaknutija ministra, Radimir Čačić i Slavko Linić, ponavljaju ono što su radili od 2000. do 2003. godine i stečajnom politikom nastoje ozdraviti gospodarstvo, a to ni onda nije dalo dobre rezultate', naveo je Matijašević i nanizao tvrtke koje odlaze u stečaj: Dalmacijavino sa 430 zaposlenih, Adriakem sa 225, Jadrankamen sa 230, brodogradilište Kraljevica sa 460, Bilokalnik drvo – 140, MTČ – 120, Herbos – 154 radnika, zaključivši da dvojica ministara na svojim greškama ništa nisu naučili.

Kao ključan problem našega gospodarstva istaknuo je nelikvidnost koja mjesečno raste za više od 500 milijuna kuna, više je od 21.000 poduzeća bez zaposlenih, a 53.000 poduzeća je blokirano sa 33 milijarde kune dulje od godinu dana.

'Kakva je to država koja dopušta da neka poduzeća budu blokirana dulje od pet godina, a smanjili smo broj trgovačkih sudova, dok su postojeći slabo ekipirani. Lista stečajnih upravitelja nije se provjetrila godinama, a protiv nekih se vode i kazneni postupci. Sve se to ciljano radi kako bi se stečajni postupci i dalje vodili na način da se prikriju tragovi kriminala te da se imovina diskontno rasproda odabranima, a jedini profitirali stečajni upravitelji i odvjetnici. Nije to nikakvo 'čišćenje portfelja', kako to nazivaju Čačić i Linić, nego čišćenje od radnika i imovine', ustvrdio je Ozren Matijašević.

Rekao je da je prije desetak dana hrvatska Vlada donijela odluke o sudbini brodogradnje, a ministar Čačić obećao je sastanak sa sindikatima čim Vlada donese te odluke: 'No, do danas ni riječi o sastanku na kojem bi te odluke obrazložio. Posebno nas smeta erozija gospodarstva i gubitak radnih mjesta u realnom sektoru, posebice propašću građevinskog sektora. Javna uprava ima 26.000 više zaposlenih od građevinskog sektora, a svugdje u svijetu izlazak iz krize očituje se prvenstveno u građevinskom sektoru, pa država s takvim parametrima nema izglednu budućnost. Mladi su u nas najugroženiji jer skupina u dobi od 20 do 39 godina predstavlja više od polovice ukupno nezaposlenih.'

Matijašević je to došao reći u Osijek kao 'središte regije koja bi trebala hraniti cijelu Hrvatsku i svoje proizvode plasirati turistima te ih izvoziti'. 'U 103 dana nove vlade deficit robne razmjene iznosi 7,6 milijardi kuna', ustvrđuje te navodi da se nastavlja i uvoz poljoprivrednih proizvoda sumnjive kvalitete. Kao ključnu investiciju nužnu za oporavak domaćega gospodarstva ističe navodnjavanje i predlaže javne radove na izgradnji kanala, kako poljoprivrednici ne bi u budućnosti – kao što to čine ovih dana – s čežnjom gledali u nego i molili Boga za kišu.

'Gospodarstvo je još u slobodnom padu, a za realni sektor i uskoro se ne očekuju bolji dani. Ako sam prvih sto dana vlade Jadranske Kosor ocijenio negativno jer je padala industrijska proizvodnja i gubila su se radna mjesta, ti su se parametri u prvih 103 dana vlade Zorana Milanovića dodatno pogoršali, a njegovi ministri i dalje po Hrvatskoj siju samo obećanja', zaključio je Ozren Matijašević.