Analitičari ZABA-e navode kako su depoziti građana od kraja 2008. do kraja prošle godine zapravo rasli po relativno skromnoj prosječnoj godišnjoj stopi od 4,8 posto, dok su u pretkriznom razdoblju, od 1999. do 2008. u prosjeku rasli za čak 15,9 posto na godinu te su tako u tom razdoblju gotovo učetverostručeni s 5 na 19 milijardi eura.

No, ističu, treba imati u vidu i činjenicu da je Hrvatska u usporedbi s ostalim tranzicijskim zemljama u široj regiji imala relativno razvijeniji financijski, osobito bankovni sustav te je u takvim okolnostima i bez posljedica krize prilično teško ostvarivati dvoznamenkaste stope rasta štednje.

U razdoblju od 2008. do 2011. sporiji prosječni godišnji rast depozita građana od Hrvatske ostvarile su Slovačka, Slovenija i Litva te razvijene Njemačka, Austrija i Italija, kojima je zbog već vrlo visoke razine vrlo teško ostvariti rast štednje po značajno većim stopama, dok je primjerice u Letoniji i Mađarskoj čak došlo do smanjenja štednje.

Ukupna štednja građana u bankama iskazana u eurima porasla je od kraja kolovoza 2011. do kraja kolovoza ove godine za 844 milijuna ili 3,9 posto pri čemu su nešto brže rasli kunski depoziti od deviznih, čime je prekinuta višegodišnja tendencija bržeg rasta deviznih depozita, ističu analitičari ZABA-e.

Maksimalan udio u ukupnim depozitima građana, od 34,6 posto, kunski su depoziti zabilježili u rujnu 2006. da bi im se potom udio postupno spuštao do studenog 2010., kada su bili na razini od 21,9 posto. Na kraju kolovoza ove godine njihov je udio pak iznosio 23,1 posto, navode iz ZABA-e i dodaju da su devizni depoziti građana upravo u posljednjem mjesecu dosegli svoj rekordan apsolutni iznos, dok je maksimum apsolutnog iznosa kunskih depozita zabilježen još u kolovozu 2008.

U trogodišnjem razdoblju do 2011. depoziti građana rasli su i u nominalnom i u realnom izrazu premda su istodobno pod utjecajem krize značajno realno smanjeni raspoloživi dohoci građana, a znatno je povećana i nezaposlenost. Kako u promatranom razdoblju nije bilo značajnijih prelijevanja drugih oblika štednje građana u bankovne depozite, zaključuju analitičari ZABA-e, očito je povećana sklonost štednji uz usporedno smanjenje sklonosti potrošnji.

U okolnostima punim neizvjesnosti dramatično je smanjeno kupovanje nekretnina i trajnih potrošnih dobara, što je potaklo intenzivan proces kreditnog razduživanja građana, koje je još uvijek u punom zamahu, kažu iz ZABA-e.

To potkrepljuju podatkom da su u promatranim godinama depoziti imali prosječni godišnji rast od oko 4,8 posto, dok su krediti građana rasli samo 2010., a u prosjeku su u cijelom promatranom razdoblju padali za 0,4 posto na godinu. Međugodišnji pad kredita tijekom ove godine dodatno je ubrzao na minus 2 posto, dok su istodobno depoziti građana nastavili rast.