Na okruglom stolu sudjelovali su demograf Stjepan Šterc, Damir Grbavac, šef Raiffeisen obveznog mirovinskog fonda,te Csaba Nagy, šef mađarskog OTP mirovinskog fonda.

Šterc je u uvodu u raspravu rekao kako se u Hrvatskoj na demografiju već dugo gleda kao na socijalnu kategoriju, koja nije bila previše važna dok nisu počele pristizati izbjeglice s Bliskog istoka.

'Čuda svijeta su afričke piramide ili zemlja u kojoj ništa nije pozitivno. To je zemlja u kojoj ima više glasača nego stanovnika i u kojoj niti jedan demografski pokazatelj nije pozitivan, ali se nitko zbog toga ne uzbuđuje', rekao je Šterc.

Prema njemu, Hrvatska je jedina zemlja koja nakon svih ratova 20. stoljeća ima manje stanovnika nego prije njih. 'Samo nakon 2011. nestalo je 150000ljudi i to prema našoj kilavoj statistici', rekao je, uz opasku kako je taj gubitak vjerojatno veći.

'Pored depopulacije, Hrvatsku je pritisnuo prirodni pad stanovništva - 17.000 ljudi godišnje umire više nego što ih se rađa, a toliko ljudi nije nestalo ni za vrijeme rata. To je takav intenzitet da će broj ove godine biti i veći, možda dođe i do 20.000. Niti predsjednica, niti premijer, niti Sabor se time ne bave', kazao je Šterc, uz opasku kako je jedan od glavnih razloga napuštanja Hrvatske nedostatak vjere u budućnost zemlje.

Šterc je zaključio da danas u Hrvatskoj vjerojatno ne živi više od četiri milijuna stanovnika. 'Svjetsko stanovništvo, posebno Afrike, raste eksponencijalno. Njihov cilj je doći sjeverno od Mediterana i Crnog mora', zaključio je.

Grbavac je u svojem izlaganju pojasnio kako se od 1984. bilježi trend smanjivanja stanovništva i drastičnog rasta očekivanog trajanja života.

'To je uvod u priču o mirovinskom sustavu. Za Hrvatsku je bitno to da je prepoznala taj demografski problem i napravila reformu mirovinskog sustava. U Hrvatskoj imamo oko 23 posto BDP-a u mirovinskim fondovima. To je garancija sigurnosti za mirovinska primanja', rekao je.

Konačno, Nagy je predstavio situaciju u mađarskom mirovinskom sustavu. Mađarska sa svojih 9,8 milijuna stanovnika ima aktivnu radnu snagu od 4,3 milijuna ljudi, od čega je 1,2 milijuna radnika na minimalnoj plaći. Pritom u radnoj snazi imaju i pola milijuna imigranata te oko 300.000 nezaposlenih i 1,7 milijuna ljudi koji su stariji od 65 godina.

Do 2050. trebali bismo imati više od 2,5 milijuna umirovljenika - svaki treći Mađar bit će umirovljenik, što je velik problem za proračun.