Konferencija na temu zelene obnove u organizaciji Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine okupila oko sto sudionika iz raznih institucija koje se bave energetskom obnovom.

Na njoj su Bačić i ravnateljica uprave u njegovom ministarstvu Irena Križ Šelendić predstavili novi javni poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada vrijedan gotovo 95 milijuna eura, kojeg će Ministarstvo objaviti do kraja ovog tjedna.

Poziv će biti otvoren oko dva mjeseca, sufinancirat će se u okviru dodatka NPOO-u 2021.-2026., s ciljem dostizanja europske razine kvalitete višestambenih zgrada te ostvarenja znatnih godišnjih ušteda toplinske energije i smanjenja emisije CO2, što će doprinijeti dekarbonizaciji zgrada. Naznačeno je i da će se sufinanciranje obnove kretati od 60 do 80 posto potrebnog iznosa, a prijave će se bodovati i na temelju toga donositi odluke.

Bačić se nada da će natječaj donijeti puno građanima i tvrtkama koje sudjeluju u obnovi. Objasnio je da je javni poziv zapravo vrijedan više od 95 milijuna eura, što ide iz EU-ova fonda odnosno NPOO-a, jer će se još dodatnih "nacionalnih" 80 milijuna eura osigurati iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Time se dolazi do 200 milijuna eura.

Podsjetio je na energetsku obnovu od 2014. do 2020. kada je obnovljeno 1.400 zgrada, od kojih više od 800 u javnom sektoru (vrtići, škole, muzeji, bolnice i druge), kao i 550 višestambenih zgrada s oko 16 tisuća stanova, što je ocijenio ogromnim brojem.

I on i direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen zadovoljni su brzim odazivom na prošli javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća.

"U par sati se prijavilo 12 tisuća građana i tako je povijesni iznos od 120 milijuna eura predviđen za tu namjenu praktički 'planuo' u svega nekoliko sati. To znači da su naši građani svjesni važnosti energetske obnove kuća, jer takve više vrijede i više štede, odnosno prema nekim podacima račune za režije vezane za energetiku to smanjuje i do 60 posto", naglasio je Bačić.

Habijan: Zelena tranzicija u fokusu buduće vlade

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan, istaknuo je da će se projekti energetske obnove nastaviti, smatrajući da treba građanima i bolje objasniti što znače termini dekabornizacija i zelena tranzicija.

"Siguran sam da će i višegodišnja omotnica 2021.- 2027. ali i razdoblje poslije toga upravo najviše sadržavati te termine i sredstava za projekte zelene tranzicije i biti u fokusu u EU, ali i buduće hrvatske vlade", kazao je Habijan.

Smatra da svi ti procesi "uvijek mogu bolje i brže", ali i da je Hrvatska na dobrom putu, pa i za obnovljive izvore energije u čemu smo, rekao je, "od 2021. do 2024. instalirali snagu više od 3.300 megavata.

"Na svemu tome radimo jako puno, posebno geotermalnim izvorima koji su jedan od većih potencijala za obnovljive izvore energije", rekao je Habijan.

Na konferenciji je sudjelovala i v.d. voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Andrea Čović Vidović, koja je naglasila da su višestambene zgrade pojedinačno najveći potrošači energije u Europi s oko 40 posto od ukupne potrošnje, a najviše emitiraju i stakleničkih plinova, oko 36 posto ukupne emisije.

"Znači da je rješavanje pitanja njihove energetske obnove važno i za budućnost i uštede energije. Moramo preispitati kako gradimo domove, kuće i naselja, koliko su održivi i dostupni svim građanima, a time se borimo i protiv siromaštva u EU-u", rekla je Čović Vidović.