“Sve je spremno za uvođenje nacionalne naknade za starije osobe”, kazala je pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Melita Čičak u nedavnom intervjuu Glasu umirovljenika. Riječ je, zapravo, o predizbornom obećanju HDZ-a iz 2016. godine (“Uspostavit ćemo nacionalnu mirovinu za osobe koje nisu sposobne same privređivati i raditi”), ali proteklih godina, dok je projekt bio u izradi, odustalo se od naziva “nacionalna mirovina”.
Kako god bilo, tom se mjesečnom naknadom u iznosu od 800 kuna želi riješiti status građana starijih od 65 godina, koji nisu ostvarili minimalnih 15 godina radnog staža da bi stekli pravo na redovnu mirovinu, piše net.hr
Proljetos doneseni Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe stupit će na snagu 1. siječnja 2021. godine, a sva će procedura ići preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava očekuju da će u prvoj godini primjene biti oko 19.700 korisnika te da će idućih godina njihov broj rasti. Također procjenjuju da će u prvoj godini za tu svrhu biti potrebno oko 132 milijuna kuna iz državnog proračuna. Glavni kriterij za ostvarenje prava na tu naknadu je dohodovni cenzus – prihod po članu kućanstva ne smije biti viši od 800 kuna.
vezane vijesti
Čitav projekt je od početka izazivao i pohvale i pokude. Pohvale, jer bi trebao olakšati život, odnosno preživljavanje najsiromašnijima, dok su pokude stizale od onih koji smatraju nepravednim da će oni koji, prosto rečeno, nisu skupili ni godinu dana radnog staža dobivati tek nekoliko stotina kuna manje od umirovljenika koji imaju 15-20 godina staža. Ima i onih koji se slažu da će tih 800 kuna najsiromašnijima uvelike pomoći da plate režije, ali i onih koji sarkastično primjećuju da je taj “sramotno mali” iznos dovoljan “da se kupi omča za objesiti se”.
Danijel Nestić iz Ekonomskog instituta u Zagrebu, kojemu je mirovinski sustav jedno od područja znanstvenog interesa, ne očekuje velik broj korisnika te naknade.
“Čak i sama Vlada najavljuje manje od 20 tisuća korisnika u prvoj godini primjene, što je relativno mali broj, a čini mi se da bi konačni broj korisnika mogao biti i manji od ovih procjena. Za usporedbu, u Hrvatskoj ima više od 850 tisuća osoba starijih od 65 godina, a stopa rizika od siromaštva među njima je blizu 30 posto. Nacionalna naknada za starije u svojoj se svrsi zapravo preklapa sa zajamčenom minimalnom naknadom, tzv. socijalnom pomoći, koja se prilično uspješno isplaćuje kroz sustav socijalne skrbi i pokriva najsiromašnija kućanstva bez obzira na dob korisnika. Čak je i iznos sličan”, kaže Nestić
